ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari ili je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem ili je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar

ne odgađa ovrhu. pobijanog rješenja, radi čega nalazi neosnovane navode žalitelja u žalbi. "

Općinskog suda u V. potvrđene presudom Županijskog suda u V., pa trgovački sud nije bio stvarno nadležan za donošenje pobijanog rješenja. Naime, u konkretnom slučaju postupak likvidacije protiv ovršenika provodi se po odredbama Zakona o

čl. 348. st. 1. ZPP. Pritom postojanje solidarne odgovornosti poslodavca i osiguratelja (na što u obrazloženju pobijanog rješenja posebno ukazuje drugostupanjski sud) nije od značaja budući da je to materijalnopravno pitanje, a pitanje

se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem, on će upotpuniti postupak i otkloniti izložene nedostatke

su tužitelji tražili da se utvrdi da su dioničari drugotužene C. banke iz Zagreba i drugo, kako je to vidljivo iz izreke pobijanog rješenja.

tužbe (čl. 187. st. 2. ZPP). pobijanog rješenja navodeći za takvo stajalište jasne i iscrpne razloge koje prihvaća i ovaj drugostepeni sud i na njih, bez

). pobijanog rješenja nije naveo što u smislu navedenog propisa predstavlja težu zloupotrebu priznatih prava po ZPP-u. Iz

nije naveo što u smislu navedenog propisa predstavlja težu zloupotrebu priznatih prava po ZPP-u. Iz obrazloženja pobijanog rješenja može se zaključiti da tuženik nema pravo na davanje svojeg odgovora na tužbu i na iznošenje svojeg viđenja

podnositelj ima pravo žaliti se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati, računajući od dana dostave pobijanog rješenja, putem DIP-a.

spor o članskim pravima u trgovačkom društvu, te spada u nadležnost trgovačkog suda. pobijanog rješenja proizlazi da se radi o sporu radi utvrđenja ništavosti ugovora o kupnji dioničkog društva, te spora vezanog

ulaganja žalbe u Sloveniji je omogućeno brže donošenje upravnosudskih odluka i brže nastupanje pravomoćnosti pobijanog upravnog akta. Stoga, upozorava Koprić, ukoliko se Hrvatska odluči za dvostupanjski upravni spor, mora se voditi

da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni prije zaključenja raspravljanja koje je prethodilo donošenju pobijanog pravorijeka. Ovaj razlog može se isticati samo ako tužitelj bez svoje krivnje nije mogao te okolnosti iznijeti u

drugostupanjskog tijela i nadati se da će se uočiti vremenska neusklađenost činjenica utvrđenih u obrazloženju pobijanog rješenja, odnosno da će se uvjeti prosuđivati prema stanju iz 2009. godine odnosno na dan smrti pokojnog oca kao

predmeta spora. pobijanog dijela.