, ali i najubojitiji ratni brodovi u svjetskoj povijesti kojih su Hrvati saznaje se iz opisa bizantinskog cara Porfirogeneta imali osamdesetak. Njihova je dužina 7 - 8 metara, uski su i građeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom

koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta . Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za glazbene programe (" Glazbene

posvećen hrvatskom imenu Visa koji se prvi puta spominje sredinom X. stoljeća u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvom u obliku Ies da bi se 997. godine otok Vis u djelu mletačkog povjesničara Ivana Đakona označio

naziv Varvaria preinačuju u Bribir. Prvo svjedočanstvo nalazimo kod bizantskog cara - pisca iz 10. st. Konstantina Porfirogeneta , koji u popisu hrvatskih županija navodi i županiju "Berbera ". Najveći procvat Bribir doživljava u vrijeme kada su

i tu spoznaju vodećih ljudi Biograda i šire. Porfirogeneta O upravljanju carstvu, ali prema prapovijesnim te antičkim ostacima, a koji se čuvaju u Arheološkoj zbirci

mnogo zemalja: u Slovačkoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Prema zapisanoj legendi bizantskoga cara Konstantina Porfirogeneta (oko 640. godine), Hrvati su se doselili pod vodstvom braće čija su imena: Klukas, Lobelos, Kosences, Muhlo i Hrvat i s

srpstvu Bosne vrijede isto koliko Šišićevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Međutim nekritički izvještaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze poslužiti kao podloga za zaključke samo onom historičaru kome nije odveć stalo do historijske

posljedica nekog drugog vremenskog stanja u odnosu na ono koje je predočeno u glavi 31. DAI. porfirogeneta jer zbilja nismo sigurni na koje gorje je mislio. možda zagrebačko? možda požeško? možda, možda...

regionalizma, koja se večeras održala u Europskom domu u Splitu. Podsjetivši kako je Hrvatska, prema pisanju Porfirogeneta , još u 10. stoljeću imala regionalni ustroj, profesor emeritus Ivo Šimunović istaknuo je kako su početkom 90 - ih naši

sastavu Kneževine Hrvatske oblikovala se Imotska županija. Ona se prvi put spominje oko 950. u djelu Konstantina VII. Porfirogeneta pod nazivom Emota. Imotska županija prostirala se na čitavu Imotskom polju. Danas se njegova sjeverozapadna

novca u srednjovjekovnoj Bosni Porfirogeneta , i to kao geografski pojam. U Bosni u odnosu na susjedne zemlje: Rašku-Srbiju, Zetu-Duklju i Hrvatsku kasnije se

izravnost, političku provokativnost i snagu) savjetovao nam je da iz predstave izbacimo monolog bizantskog cara Porfirogeneta , jer bi njegova izravnost mogla izazvati već ionako uznemirene političare i dovesti u pitanje premijeru. Kosta Spaić

, maslinarstvo, stočarstvo, ribarstvo, pčelarstvo i turizam. Porfirogeneta sredinom 10. stoljeća pod imenom Pizuh. U 10. i 11. stoljeću otok se u ispravama naziva Insula Tilagus. Ime Veli otok

prije toga simpatizirali Franju Josipa, Sforze, Karla Velikoga, Marka Aurelija, Deng-xsiaopinga ili Konstantina Porfirogeneta - i kao što će za sto godina netko simpatizirati kineskog predsjednika Hrvatske, a netko ruskog gradonačelnika

. Prvi put ga se spominje 950. godine u djelu De administrando imperio bizantskog cara i povjesničara Konstantina Porfirogeneta .