kao dragocjena relikvija ostala iz stare, kao i ispovjedaonica lurskog župnika Peyramala, koji je pokopan u kripti te crkve. On se rodio 9. siječnja 1811., a umro na Malu Gospu 1877.; godine 1874. bio je odlikovan čašću apostolskog protonotara . Lurd mu se odužio podignuvši mu spomenik koji je blagoslovljen 8. rujna 1928. Toranj sadašnje župne crkve sagrađen je od lurdskog mramora, visok 6 metara, a dogotovljen je godine 1936. Od vrijednih stvari u crkvi valja spomenuti lijepi

da sam odlučuje o osobi protonotara, umjesto da ga, kako se to uobičajilo u Žigmundovo vrijeme, postavlja ban. Matko Talovac, slavonski ban, naglašavajući da odluku donosi u ime kralja Alberta, vratio je plemstvu staro pravo biranja protonotara . Pored pritisk a ugarskog plemstva, sređivanja prilika u Hrvatskoj i rata protiv čeških i poljskih protivnika, Albertu je najveća briga bila rastuća turska opasnost. Sultan se pripremao za rat s ciljem da zauzme Smederevo, veliku i

sud je sudio u građanskim parnicama, najčešće između baštinika preminulog ili skrbnika ( diobene parnice, parnice radi osporavanja oporuke i sl. ). Osim parnica, pred protontarskim sudom su se sklapale i prijateljske pogodbe. Osim protonotara , u radu suda su najčešće sudjelovali podžupani i plemićki suci županije na čijem se području parnica odvijala. Oni su bili imenovani istom onom banskom naredbom po kojoj je protonotaru bilo naređeno sazivanje parnice .

restauracija, bilo varmeđijska, bilo kraljevinska, počastila bi ih kojim izborom; zapisnici kongregacija puni su njihova govora. Dugim nizom mnogih generacija davali su Hrvatskoj i Ugarskoj i podžupana i velikih župana, asesora i protonotara , dapače i biskupa i generala. Na taj dugi red dostojanstvenika rado se obazirao naš Batorić, pa je možda upravo radi toga tim radije prianjao uz nekadašnje uredbe. Otac njegov bio je naprednjak, enciklopedist, republikanac i Bog zna što

vjernika izuzete od vlasti mjesnih biskupa koje zbog posebnih razloga tvore prelature, pa su im na čelu ordinariji koji se zovu prelati. Treće je značenje toga pojma počasni naslov za osobu imenovanu na počasnu službu apostolskog protonotara , tajnog ili počasnog komornika Svetoga Oca. Pojam monsinjor također općenito označava pretpostavljenoga u crkvenoj službi, pa je svaki biskup monsinjor, a također označava i počasnog kapelana Svetoga Oca .

županiji 1808. g. Između 1825. 1827. bio je prisežnik kraljevskog sudbenog stola, a 1830. prisežnik Banskog stola. Četiri puta ( 1825., 1830., 1832. i 1836. g. ) bio je hrvatski poslanik na Ugarskom saboru. Godine 1832. izabran je za protonotara kraljevine Hrvatske, i to je ostao do smrti 1838. godine. 2. Mirko Ožegović Mirko Ožegović rođen je u rujnu 1775. g. Nakon školovanja u Križevcima i Varaždinu upisao je studij filozofije u Zagrebu koji završava 1795. g. Na nagovor brata

. Za svećenika je zaređen 5. rujna 1927. u rodnome mjestu. Obnašao je dužnosti duhovnika sjemeništa, generalnog vikara Bačke apostolske administrature za katolike istočnoslavenskog obreda, vikara Bačkog vikarijata, apostolskog protonotara . Biskupom je imenovan 24. veljače 1963., a za vladiku je zaređen u Rimu u Bazilici sv. Petra 28. srpnja 1963. Umirovljen je 21. svibnja 1983. godine

sa svojim bratom Batistom dao sagraditi crkvu u čast sv. Magdalene, koja i danas postoji te služi kao mjesna župna crkva Dvije godine kasnije Kajetan odlazi u Rim te preuzima službu pisara papinskih pisama, povezanu s čašću apostolskoga protonotara . U to vrijeme postaje jednim od najaktivnijih članova Oratorija Božanske ljubavi sudjelujući u molitvama i dvorenju bolesnika. Na njegov je duhovni život i razvoj tada veoma utjecala mističarka iz Brescie, sestra Laura Mignani, s

, ali i hrvatskog kraljevstva i prelaska njihovih ostataka u ruke habsburške dinastije. Do sličnog je razvoja došlo i u Slavoniji. Na Saboru u Križevcima, održanom u ožujku 1439, zahtijevali su plemići da im se vrati staro pravo biranja protonotara , oduzeto u vrijeme kralja Žigmunda. Protonotar je bio čuvar banskog pečata i predstavnik plemstva, pa je Saboru bilo stalo da sam odlučuje o osobi protonotara, umjesto da ga, kako se to uobičajilo u Žigmundovo vrijeme, postavlja ban .

, dao je u svom izvješću ne samo za pravo don Buliću, već je preporučio da se istraživanja nastave kako bi se podrobnije rasvijetlila povijest salonitanske, odnosno splitske Crkve. Osim toga, don Bulić je dobio visoku čast apostolskoga protonotara Usvajanje tvrdnji don Frane Bulića obilježilo je duhovno stanje 20. stoljeća i u svojevrsnom kontrapozicioniranju sveca i splitskoga patrona Dujma s tvorcem gradske jezgre, palače, carem Dioklecijanom. Dijelu, napose lokalne

, plemički sudac u križevačkoj županiji ( 1632. - 1636. ), bilježnik varaždinske županije i vrhovni poreznik ( 1640. - 49. ) Od 1642. redovito je biran za nuncija ( poslanika ) Hrvatskog sabora u Ugarski sabor. Godine 1644. izabran je za protonotara hrvatskog kraljevstva. Bio je podžupan varaždinske županije1662-67. Godine 1666. imenovan je kraljevskim namjesnikom u sudskom poslovima, iste godine dobio je i barunsku titulu. Kao član komisije Hrvatskog sabora ( 1641. ) koja je

koje ima povijesni značaj. Sređuju se i popisuju arhivi najvažnijih grana uprave, kaptolski arhivi i Arhiv Kraljevine. Od 1791. do 1797. sastavljeni su prvi elenhi i repertoriji pojedinih skupina spisa ( Sabor, Banski spisi, Spisi protonotara , Konferencije ). Ivan Zrnčić bio je prvi stalni arhivist Kraljevinskog arhiva, postavljen na to mjesto 1800 Od sredine 19. st. započinje proces prerastanja Kraljevinskoga arhiva u samostalnu ustanovu za čuvanje i obradu arhivskoga

zbog stalnih turskih napada propada, da je sve Üto se doga a na Ütetu njegova imena, te ga moli da se i on kod kralja zauzme za njegovo razrjeÜenje. Kako kralj njegovu molbu nije odmah rijeÜio, poŔetkom prosinca Nikola Zrinski je u Graz poslao protonotara Mihaela Ravenskog da ubrza postupak. Istodobno, iz istih razloga, razrjeÜenje s mjesta slavonskog kapetana zatra io je Luka Sekelj. Vrlo je vjerojatno da su upravo njihove ostavke potaknule kralja Ferdinanda da poduzme odluŔne korake

( od 1737. njegova su vizitatorska prava proširena i na Bosnu ). Simeone Duca ( Zadar, 27. rujna 1915. Rim, 28. ožujka 2006. ), hrvatski teolog. Dugogodišnji tajnik Vatikanskog Tajnog arhiva, nositelj počasnog naslova Prabilježnika ( Protonotara ) Svete Stolice i osobni Prelat njegove Svetosti ( Pape ). Prvi počasni Doktor Sveučilišta u Zadru, te jedan od najvećih donatora grada Zadra i katoličke crkve u Hrvatskoj. Rođen 27. rujna 1915. u zadarskim Arbanasima, Simeone Duca

), dvojica iz redova magnata, jedan kanonik, podban, protonotar Kraljevine te trojica iz redova plemstva. Pomoćno osoblje činili su protokolist, otpravnik, sirotinjski zastupnik i sluga. Prisjednike Banskog stola ( osim vicebana i protonotara ) birao je kralj, a potvrđivao Sabor, dok je pomoćno osoblje birao ban .