na groblju. U selu su arheološka nalazišta iz starijega i mlađeg kamenog doba, ostaci iz rimskog razdoblja i ostaci ranokršćanske crkve. Ovo je naselje s pravoslavnim stanovništvom. Selo čine zaseoci: Draga Otišićka, Gaj, Poljana, Dubrava,

godine, a ime može zahvaliti sv. Petru. Sadašnja župna crkva Marijina Navještenja (18. st.) izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra o čemu svjedoči i mozaik otkriven 1975. godine. Neposredno do crkve su ranokršćanski mozaici iz VI.

na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra o čemu svjedoči i mozaik otkriven 1975. godine. Neposredno do crkve su ranokršćanski mozaici iz VI. st. te Leroj (zvonik sa satom) i Crkveni muzej, na čijem se ulazu nalazi skulptura sv. Viktora, djelo

na svijetu) za 30.000 gledatelja. ranokršćanskim i bizantskim crkvama te tvrđavama Bizantskog i Turskog Carstva (Bijeli toranj, Galerijev slavoluk pobjede...).

na Crkvinama su otkriveni i u vidu arheološkog parka prezentirani ostaci složenog kompleksa antičkih profanih, ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih sakralnih građevina okruženih pripadajućim grobljima, a koji je nastao pokraj nekadašnje

s krsnim bazenom. Bogatu zbirku pokretnih nalaza s lokaliteta čine ulomci antičkih nadgrobnih spomenika, ranokršćanskog kamenog namještaja, fragmenti fresko oslikane žbuke, stakleni, koštani, keramički i metalni predmeti te primjerci

o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi na raznim lokalitetima u gradu i njegovoj okolici. Među njima se ističu 3 ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća, a ostaci podnog mozaika jedne od njih mogu se vidjeti unutar gotičke crkve Majke Božje od

baština Omišlja iznimno je bogata. Potvrđuju to i ostaci rimskoga grada Fulfinuma iz 1. stoljeća, ranokršćanska bazilika Mirine iz 5. stoljeća te brojni drugi povijesni spomenici. Dijelom spomeničke ponude Omišalj nadmašuje

udaljen dvjestotinjak metara. Na kamenitu platou otkriveni su ostatci složenoga kom pleksa profanih antičkih, ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih sakralnih građevina koje su okružene grobljima. Iako je siromašna prirodnim resursima,

kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih crkava koje su okružene pratećim prostorijama. Među njima posebice se ističe ranokršćanski baptisterij, koji je smješten na južnome dijelu. Ondje je sačuvan krsni bazen koji je ukopan ispod razine poda.

su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i

. ranokršćanski arheologiju, koji je prije četiri godine održan u Splitu i Poreču, trebali su odavno izaći iz tiska, ali zakazali su

crkva. Ima romaničku koncepiju prostora, ali gotičku strukturu s opsežnim baroknim preinakama te brojne spolije iz ranokršćanskog razdoblja. Sadašnja župna crkva sv. Roka sagrađena je 1634. na mjestu prijašnje crkve. Današnji izgled potječe iz

uvodi kult sv. Kaja u svoju dijacezu 1723. godine, a njegov blagdan se slavi 22. travnja. ranokršćanskih papa, s kratkom bradom i palijem. Tijaru mu dodaju tek od X. stoljeća.

. ranokršćanskog mozaika iz 6. stoljeća pored župne crkve. Mozaik je bio dio poda starokršćanske Bazilike Sv. Petra. Supetar se