je još (od 2009.) do 2011. projekt Saveznog njemačkog ministarstva za zaštitu okoliša i sigurnost atomskih reaktora (BMU) i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i planiranja RH, pod nazivom Organizacija komunalne

i nesreće u Japanu. Svijeće ćemo paliti i u znak protivljenja izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj, ali i novih reaktora u susjedstvu.

se na Japan i posljedice nastale nakon katastrofalnog scenarija koji je zadesio tu zemlju. Slučaj s curenjem reaktora iz njihovih nuklearki pokazuje nastavak krizne situacije i nakon prolaska prvotnog udara tsunamija. Upravo se

je danas novinarima u Tokiju ministar Jukio Edano, odgovarajući na pitanje o utjecaju gašenja stabilnih nuklearnih reaktora u Japanu.

promjera oko 14 m i visine oko 8 m, smještenom u armirano-betonsku zgradu baze 21 x21 m i visine 25 m. Jezgra reaktora izgrađena je od grafitnih blokova ploštine 22 x22 cm i dužine oko 60 cm koji tijekom pogona dostižu temperaturu oko

od legure cirkonija i niobija promjera 88 mm debljine stjenke 4 mm. reaktora smještena su dva koaksijalna gorivna elementa duga 3,5 m. Gorivni elementi sastoje se od 18 gorivnih šipki promjera 13

fluid protječe kroz reaktor i kroz dvije rashladne petlje (kruga). Svaki krug uključuje polovicu tlačnih cijevi reaktora , dva separatora pare, četiri recirkulacijske pumpe, te na istoj osovini visokotlačnu turbinu, četiri niskotlačne

na istoj osovini visokotlačnu turbinu, četiri niskotlačne turbine i turbogenerator od 500 MW e. reaktora što, pored blago slabo obogaćenog nuklearnog goriva (pogon bez izmjene goriva od barem 12 mjeseci), posjeduje i stroj

izmjene goriva od barem 12 mjeseci), posjeduje i stroj za kontinuirano rukovanje s nuklearnim gorivom tijekom pogona reaktora . Ovo osigurava veću raspoloživost elektrane, i osigurava mogućnost reguliranja odgora gorivnih elemenata (

proizvedene toplinske energije po toni metalnog urana [ GWd t / tU ]) u pojedinim rashladnim kanalima bez obustave reaktora . Ta prednost je zapravo korištena da bi se proizvodio plutonij 239 za nuklearno oružje.

reaktora. Ta prednost je zapravo korištena da bi se proizvodio plutonij 239 za nuklearno oružje. reaktora ima i bitnih nedostataka, od kojih je najveći što projekt nije predvidio postojanje zaštitne zgrade (kontejnmenta)

tzv. temperaturnog koeficijenta šupljina. Isparivanje, odnosno gubitak rashladne vode dovodi do porasta snage reaktora s povećanjem temperature broj novih fisija se povećava, nedovoljna je margina za sigurnosnu obustavu reaktora, i ne

snage reaktora s povećanjem temperature broj novih fisija se povećava, nedovoljna je margina za sigurnosnu obustavu reaktora , i ne postoji učinkoviti sustava za hlađenje grafita (najniža dopuštena termička snaga u radu je oko 22 % ukupne snage

zaštitno hlađenje jezgre prije starta diesel-generatora. reaktora kako bi operateri imali mogućnost ponoviti eksperiment). Eksperiment se trebao odnositi na konvencionalni (