arhivist Državni arhiv u Osijeku Osijek rukopisnih karata i njihov značaj kao povijesnog dokumenta. Središnji dio izlaganja bavi se uobičajenim (standardnim) načinom

i njihov značaj kao povijesnog dokumenta. Središnji dio izlaganja bavi se uobičajenim (standardnim) načinom opisa rukopisnih karata i iznosi sve njegove prednosti i nedostatke. Nakon toga sugeriraju se dodatni elementi opisa, a na jednom od

opisa trebalo pripaziti i kako ih izbjeći. rukopisnih karata Izrada rukopisnih karata započinje radom mjernika na terenu koji se namjerava prikazati na samim kartama.

i kako ih izbjeći. rukopisnih karata započinje radom mjernika na terenu koji se namjerava prikazati na samim kartama. Premjeri na terenu

i naznačenih točaka. Lakoća i mekoća crteža potom je bogato upotpunjena nanosom različitih boja. Takav način izrade rukopisnih karata pokazao je svu vještinu i istančanost mjernika. Dovršene kao cjelina karte se doimaju poput umjetničkih djela

premjeru i ucrtavanje zemljišta. Prilog 2 na iluminaciji prikazani mjernici kako rade na izmjeri zemljišta: rukopisnih karata kao povijesnog dokumenta Uza svu ljepotu izvedbe rukopisnih karata, koja dodatno plijeni svojom preciznošću

mjernici kako rade na izmjeri zemljišta: rukopisnih karata, koja dodatno plijeni svojom preciznošću i skladom; ova vrsta dokumenata prepuna je raznih podataka o

izradbe karte tko bi mogao biti njezin autor. rukopisnih karata, baš kao i mjerilo, bez obzira i da li je naznačen na karti ili ne. Nadnevak izradbe se, baš kao i mjerilo, može

, ali nije uputno zbunjivati korisnika. rukopisnih karata navodimo samo da li je bojana ili nije.

ucrtanog okvira. Ukoliko okvir nije ucrtan iskazujemo ukupni format podloge. rukopisnih karata rijetko navode i uglavnom sadrže opet formalne karakteristike, kao stupanj oštećenja karte, da li je

karakteristike, kao stupanj oštećenja karte, da li je restaurirana i slično. rukopisnih karata, preuzet od muzealaca, ima arhivistički gledano dva velika nedostatka. Ponajprije se nastoji navesti sve

čak i one koji se uopće ne mogu pronaći na karti. Točno je kako osoba koja dulje vrijeme radi na obradi, sređivanju i opisu rukopisnih karata može podosta precizno pretpostaviti mjerilo i nadnevak izrade rukopisne karte ako oni nisu navedeni na samom

oni sami nisu potpisali, ali je kod tih pretpostavki mogućnost pogreške čak i veća. Iz tih razloga valjalo bi kod opisa rukopisnih karata izbjegavati navođenje podataka kojih nema na samom dokumentu koliko god arhivist bio uvjeren kako ih s velikom