jer sam izrazio uvjerenje da je dobro što oni koji su se i zbog Domovinskoga rata osje ć ali druk č ijima i drugima imaju snage govoriti upravo iz svoga kuta gledišta, najavljuju ć i neka nova vremena. Novinarki HTV-a ukratko sam iznio i svoje semioti č ko vi đ enje naslovnice. Na njoj je bila izazovna djevojka poput filmske Lare Croft s dva isukana pištolja s cijevima i pogledom uperenim u č itatelja. Pozadina je naslovnice bila crvena. Uredništvo je htjelo poru č iti: želimo biti
radom vrsnih predava č a, i to iz Makedonije, Slova č ke, Gr č ke, Portugala, Njema č ke, Č eške, Rusije, Poljske i Hrvatske. O č itovalo se to u nadahnutim predavanjima kojima su je obavili na više razina, od intra - i intertekstualne do semioti č ke. Sve č ano otvorivši susret, goste je pozdravio predsjednik DHK-a Borben Vladovi ć i, istaknuvši širinu ovogodišnje teme, poželio im uspjeh. Podsjetio je i da je manifestacija zagazila u č etvrto desetlje ć e, na č emu nam, rekao je, i
smrti neprozirna za sudionike rituala i samo tako ona može biti izvor utjehe i ujedno mjesto cinizma za teoretičara kiča. Jer upravo u času ideološkog zatvaranja estetizacije smrti trenutak je za skandalon refleksije koja još jedino u semioti č kom materijalu nalazi mogućnost za kritički diskurs. I samo to je čas Adornovske esteti č ke negacije koja čini diskurzivni prijelaz između dvaju heteronomnih polja, morala i umjetnosti na jednom te istom događaju. Dubravka Ugrešić je
sve to pla ć a Od pet izraza iz ove dosjetke prva tri su metonimije, dok su č etvrti i peti leksikalizirane metafore. Iako se ona gdjekad shva ć a kao oblik jezi č noga i referencijalnoga pre č aca, metonimija može stvoriti izrazito kompleksno semioti č ko i semanti č ko podru č je, razviti brojne odnose me đ u rije č ima i komplementarnim izrazima. Ideja piti teku ć inu može se tako izraziti razli č itim metonimijama: Teoreti č ari metonimije ustrajno se vra ć aju tekstu Dva aspekta jezika i
kao Solženjicin kada dodju Tvoje demokrate, kao što su razočarani narodi Jugoslavije nakon demokratskih oslobodjena . Semioti čke osnove, Historio-grafija, Kultura / modeli, Filozofija ( kulture i / ili povijesti ), Osuvremenjivanje prošlosti, Politika: znakovi i povijest, Identiteti I: kulturni kontakt / kulturni konflikt, Identiteti II: mi i drugi, ( Pri )
Documenta Centar za suočavanje s prošlošću i IRCT Zagreb ( Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja ). Članica je redakcije časopisa Treća: časopisa Centra za ženske studije, te članica strukovnih udru ž enja: Hrvatskog semioti č kog dru š tva ( predsjednica od 2003. - 2005. ), Hrvatskog filolo š kog dru š tva, Hrvatskog etnolo š kog dru š tva i International Society for Folk Narrative Research ( od 2000 - ) .
tipologizaciju moderne književnosti. Iako je raspravu organizirao oko govornih poreme ć aja, Jakobson je na č inio izniman interpretacijski luk, te ju je okon č ao napomenom da se pojave analogne onima u jeziku mogu uo č iti i u nejezi č nim semioti č kim sustavima primjerice, nadrealisti č ko se slikarstvo temelji na metafori, a kubisti č ko na metonimiji. Doista, vizualna se metonimija č esto pojavljuje u slikarstvu, fotografiji i stripu. Ona na dojmljiv na č in isti č e povezanost
nazive: proza u trapericama, optimalna projekcija, stilska formacija, dijalekt kao osporavanje, dvoj č ana opreka mi-oni, nomadi ljepote, književne vedute i dr. A od estonske semioti č ke škole sa sveu č ilišta Tartu preuzeo je Lotmanov semioti č ko-esteti č ki naziv model, koji je stao primjenjivati nešto šire i slobodnije, svakako i raspršenije od izvorne istan č anosti i preciznosti. Držim da su u tom užem podru č ju, podru č ju teorije književnosti, Flakerovi prinosi hrvatskoj
. 4. Što bliže zreloj i najkasnijoj životnoj dobi, Flaker je sve više posezao za suodnošenjem književnog, likovnog i arhitektonskog esteti č kog sustava, upravo za mjestimice proizvoljnim estetskim kombiniranjem, nerijetko slute ć i i semioti č ki utemeljenije sveze. Rije č kao slika ili njezina rbina, kao ikoni č ni znak, kao krajolik ili gra đ evina, sve se č eš ć e, nakon me đ unarodno mu ponajslavnije knjige, Ruska avangarda, stala pojavljivati u Flakerovim spisima. Proces je
nazivlja. Odnosi se to navlastito na njegove inovativne nazive: proza u trapericama, optimalna projekcija, stilska formacija, dijalekt kao osporavanje, dvoj č ana opreka mi-oni, nomadi ljepote, književne vedute i dr. A od estonske semioti č ke škole sa sveu č ilišta Tartu preuzeo je Lotmanov semioti č ko-esteti č ki naziv model, koji je stao primjenjivati nešto šire i slobodnije, svakako i raspršenije od izvorne istan č anosti i preciznosti. Držim da su u tom užem podru č ju ,
povezuje, makar zašli u metafore. Naime, dok u Putu lubenica Mirka i Kineskinju dijeli nepremostiva jezična barijera, tako u Taksistu između Travisa Bicklea i Betsy ( jednog od dva glavna ženska lika ) stoji također jedan tip ne-vladanja semioti č kim kodom, što se očituje u jednoj od zacijelo najtragikomičnijih scena u povijesti filma: Travis izvodi Betsy u kino, te pritom odabire porno-film, a na njezinu konsterniranu reakciju odgovara: Ne razumijem se baš u filmove. Takav tip