je digitalnu verziju 43 lista najstarije sačuvane Biblije, poznate pod nazivom Codex Sinaiticus . Riječ je o rukopisu koji sadrži Novi zavjet, nastalom u četvrtom stoljeću u Egiptu. Ravnatelj

je projekt digitalizacije ključni korak prema neograničenom korištenju starih djela. Codex Sinaiticus sadrži samo tekst, napisan isključivo velikim slovima, bez razmaka i slika. U digitalnoj

obuhvatiti svih 390 sačuvanih listova. Navedene ustanove posjeduju dijelove Codexa Sinaiticusa . Listovi pergamenta na kojima se nalazi tekst vrlo su osjetljivi, a njihova vrijednost

Vaticanus, koji datira približno iz godine 350., a iz približno istog razdoblja je i Codex Sinaiticus . Takva situacija ( neočuvanost originala ) je, uostalom, karakteristična za sve tekstove

prostoru galerije siva ) ( zona i ambijentu mora ispred galerije. Cjelovita Biblija ' Codex Sinaiticus ', nastala prije otprilike 1.600 godina i jedna od najstarijih u svijetu, odsad je dostupna na

50 Biblija za vjerske zajednice, kako bi nadomjestio uništene. Codex Vaticanus odnosno Codex Sinaiticus su vjerojatno bili sastavni dio tih naručenih Biblija. 12 ) Kad su razapeli Krista, Marija

i pogleda što se novo dogodilo da pobjegnem od svojih problema u neki romantični svijet . Sinaiticus ', koju su grčkim jezikom na pergamentu od goveđe kože u IV stoljeću ispisali redovnici

koji je sadržao njih više od 700, a ispisivali su ih licem i poleđinom četvorica pisara. ' Codex Sinaiticus je jedno od najvećih pisanih blaga svijeta ', izjavio je dr. Scott McKendrick, voditelj

opet vratiti u isti oblik, što je bilo vrlo nepraktično. Najpoznatiji kodeksi su Vaticanus , Sinaiticus i Alexandrinus. Svi su nastali na istoku, a svaki od njih imao je svoju vlastitu sudbinu. Codex

je po Vatikanskoj biblioteci u kojoj se čuva od 1475, pisan je u 4. st. Iz istoga vremena je i Codex Sinaiticus . Otkrio ga je njemački bibličar Tischendorf u samostanu sv. Katarine na Sinaju. Euzebije

, točnije 1859 god. student teologije Constantin von Tischendorf posuđuje 347 stranica Codex Sinaiticus iz manastirske knjižnice s pisanim obećanjem da će isti i vratiti. To je najstarija na svijetu

, u četvrtak će se pojaviti na internetu, objavila je knjižnica Sveučilišta u Leipzigu. Codes Sinaiticus , koji je u samostanu na poluotoku Sinaju 1844. pronašao Konstantin von Tischendorf, sadrži

. Ono što vecina vjernika ignorira, cinjenica je da je 16 000 ispravaka izvršeno u tekstu Codex Sinaiticus , a pojedine rijeci promijenjene su možda dva ili tri puta. Sve to prema ceifu onog koji bi vršio

Matej bi sigurno izabrao pravi grčki izraz Najstariji i najpouzdaniji grčki rukopisi ( Codeks Sinaiticus i Codeks Vaticanus br. 1209 ) sadrže riječ kamelos, što znači deva. Ova riječ se upotrebljava i u

, sadašnji završetak ' Evanđelja po Marku ' ( 16:19 - 20 ) nije sadržan u Codex Vaticanus i Codex Sinaiticus , koji potiču iz IV stoleća. Dakle tekst posle ' Marko ', 16:18 je kasniji dodatak Studija