i žara pohađaju tečajeve likovne umjetnosti u Udruzi likovnih umjetnika i radionici Pinel iz Kostrene, spojivši slikarski afinitet s ljubavlju za slikanjem. U svom govoru, prilikom otvaranja izložbe Gradonačelnik Josip Turina zaželio je

Horvatović dok je samu izložbu otvorila predsjednica Izvršnog odbora 46. Šokačkog sijela Terezija Nemetz. - Svoj dio slikarskog planetarija sam zauzeo i milsim da se njime uklapam u slavnu i prelijepu našu Šokadiju kazao je autor Zlatko Kokanović

i sl. (radovi se većim dijelom prodaju i tim novcem se pomaže siromašnim obiteljima ili djeci u dječjim domovima) i slikarska radionica.

koja i danas nakon trideset i dvije godina postoji i okuplja slikare u mjesecu lipnju. 1982. Kruno je pokrenuo crtačku i slikarsku školu Albert Gruber "čiji su polaznici bili mnogi brodski likovnjaci, od kojih su neki kasnije postali članovi

crtež pastelom. Veliki radnik koji se nikada nije odvajao od papira i kistova (u prtljažniku svoga auta uvijek je nosio slikarski pribor jer je tražio i nalazio dobar razlog za sliku tamo gdje se zatekao), stvorio je osobni stil koji je daleko od svake

poživo? slikarsku ispovjednost nesebično je dijelio u vremenu nesklonom klasičnim likovnim temama, pa i slikarstvu samom i

umjetnosti kao priljepka filozofije, sociologije, nositelja kritičkog angažmana ili nečega drugoga. slikarska sudbina bila je rasterećena od trendovski ispravnih "sadržaja, a interes javnosti za njegovo djelo nikad nije

javnosti za njegovo djelo nikad nije izostao. Kruno je svoju publiku uvijek imao i kojoj je bio vrlo drag. Imao je slikarsku slobodu koja je započinjala upravo tu gdje su je drugi gubili. Nije imao potrebu za avangardnim utopijama i pozivima na

i stvarati konceptualno slikarstvo koje su mnogi prihvaćali kao danas jedino moguće i jedino u njemu vidjeli smisao slikarske suvremenosti u sve ograničenijem prostoru slikarstva koji je rezultat ekspanzije drugih medija ali i ciljeva koje

prognana kao nepotrebni suvišak u svijetu koji se sav općenito estetizira. Vidio se nastavljačem figurativne slikarske tradicije i zasigurno je jedan od niza nevidljivih "malih majstora koji razloge za slikanje nalaze u osjećaju

iznutra, iz uličica, maslinika, s isticanjem zdanja, a posebice župne crkve sv. Margarite. Veža istinskim slikarskim senzibilitetom prepušta se ugođaju trenutka podneblja, za čestice što ga čine, za delikatnost stanja osvojene

. Slikarska znanja stekao je samoučenjem. Svoja je djela izlagao na nekoliko humanitarnih i skupnih izložbi (osim u RH,

ulaza u staro groblje. Unutrašnjost crkve krasi poliptih s likom Bogorodice i svecima, istaknut rad dalmatinske slikarske škole XV st., te šest kapitela za koje se pretpostavlja da izvorno potječu iz Dioklecijanove palače.