svoju volju i zadrže samo neka od standardnih, restriktivnih uvjeta autorskog prava. Poput GNU Opće javne licence za slobodni softver , Creative Commons licence imaju za cilj proširiti prostor slobodnog stvaralaštva i pronalazaštva, njegovu

ne možemo koristiti Popis je stanovništva u RH stajao 170 M kn, a daljnja će obradba podataka biti još 400 M kn. Slobodni softver i otvorene norme Godišnje za različite licence po nekim procjenama trošimo oko 200 M kn. Samo plaćamo oko 40 M kn, a

rješenja koja su po kvaliteti slična Microsoftu, ali su besplatna). Oko 90 % novca za licence završi u SAD-u dok za slobodni softver nije potrebno plaćati licence, a po kvaliteti je identičan plaćenomu. Koristi li se slobodni softver, novac bi od

u SAD-u dok za slobodni softver nije potrebno plaćati licence, a po kvaliteti je identičan plaćenomu. Koristi li se slobodni softver , novac bi od licenci ostao u državi u domaćoj IT industriji

pojmove sharewarea i freewarea. No pojmovi open source software i free software u prijevodu softver otvorenog koda i slobodni softver puno su slabije poznati. Ili, recimo, mnogo ih je više čulo za ime Bill Gates, nego za ime Richard Stallman, a

za ime Richard Stallman, a korporacija po imenu Microsoft daleko je poznatija od organizacije koja se zove Zaklada za slobodni softver (Free Softvare Foundation). Namjera je ovoga teksta razjasniti ove slabije poznate pojmove koje smo upravo

u svom tekstu The GNU Project o tom vremenu kaže Richard Stallman, guru GNU / Linux zajednice, utemeljitelj Zaklade za slobodni softver i začetnik projekta GNU, koji se početkom sedamdesetih počeo raditi u MIT-ovom (Massachusetts Institute of

osim ove postoje i druge licence tj. propisani uvjeti korištenja (a oni se propisuju kako smo rekli radi zaštite, da se slobodni softver ne bi jednostavno bio preuzet i iskorišten u komercijalne svrhe) koje se odnose na slobodni softver (Free Software

radi zaštite, da se slobodni softver ne bi jednostavno bio preuzet i iskorišten u komercijalne svrhe) koje se odnose na slobodni softver (Free Software Licences). Postoje također i Open Source Licences, tako da se pojavljuju pojmovi slobodnog softvera (

ucjene, ugrožavanje tajnosti podataka i dr.) od strane kompanije koja je softver proizvela, dok s druge strane, slobodni softver zbog svoje otvorenosti i činjenice da je uglavnom besplatan, isključuje mogućnost manipulacije bilo kakve vrste, a k

drugih vrsta, koje (vlasnički) softver jednom može prestati podržavati. Još jedna važna prednost je i u tome što slobodni softver u daleko manjoj mjeri ugrožavaju kompjutorski virusi i ostali izvori kibernetičke opasnosti (spyware, addware,

ovoga softvera, kao i veća briga koja se posvećuje pitanjima sigurnosti. Također, često je puta tehnička podrška za slobodni softver znatno kvalitetnija od one koju softverske kompanije pružaju za svoje produkte. Sve u svemu, treba naglasiti da

potraga za novim modelima ekonomskih i društvenih odnosa (jer su stari očito potrošeni), ideje pokreta za slobodni softver koji možemo shvatiti i u širem smislu, pa govoriti o pokretu za slobodne informacije i intelektualne slobode uopće

, sada će se svake godine do same krune Kipa slobode moći popeti dodatnih 26.000 ljudi godišnje. slobodni softver i dostupan je na više operacijskih sustava, uključujući i GNU / Linux.