, antičkog i predantičkog podrijetla. S tim da je u primorskom i dinarskom dijelu taj udio starinaca ogroman. Zapadni dio Dinarida (Hrvati) će po svoj prilici biti specifičan po tome da su

) čijih potomaka gledano u širem smislu ima kojih 2 milijuna. U Imotskom je otprilike pola starinaca , a pola Hercegovaca (došli 1717.), ali praktično prvih susjeda. No to vam je sve samo zbunjola

jednog dana jesmo li došli s Karpata i ako smo došli u kojem broju smo došli, a koliko nas je starinaca dočekalo. Triba samo strpljenja, znanja i love. Naši geni sakrivaju obilje informacija no

i korisno, u svrhu dokazivanja istinite tvrdnje npr. o porijeklu starinaca uopšte, sve je naseljeno, preseljeno po x puta

Zlurad 1118. te Stane Varkaša i Drago Nozdronja 1178. (Petar Šimunović, 2006.). starinaca Romana do stapanja u hrvatski etnos za vječnost ostade u nas sintagma: ' ' Vlasi u nama svima ' '

u oba naselja. Na to upućuje i inačica korijena drvo (umjesto drivo, kako je uobičajenije kod starinaca na srednjodalmatinskom otočju), koja je ista objema imenima. Može se pretpostaviti da su

se romanski (ë römaiön dyalektos). No, toponimija, kao odslik jezične (i biološke) simbioze starinaca i došljaka, potvrđuje slavensku prisutnost do kraja 11. stoljeća na kvarnerskim otocima.

to čini vjerojatnijom i pomisao da su Hrvati ime te ilirske utvrde mogli doznati od preživjelih starinaca . K tome moramo uzeti u obzir činjenicu da su Iliri imali riječ sibyna i ime naselja Sibent.

na Korčuli itd.). Martinska je toponimija, dakle, "preuzeta od romanskih ili romaniziranih starinaca . Ti nazivi imaju najveću vrijednost pri istraživanju naseljavanja Hrvata na otoke i za

tri tisućljeća njegove pisane povijesti i neznano koliko prapovijesti, kreirane energijom starinaca i naseljenika, ljudi koji su u nj dolazili i iz njeg odlazili utiskujući svoj trag. Između

albanskog bašibozuka. starinaca , ali je posle rata ovaj talas iseljavanja doživeo pravu plimu: za poslednjih dvadesetak

na "porodično" miješanje, na miješane brakove između starog slovenskog življa i balkanskih starinaca .

plemena u te krajeve i o cjelovitom pokoravanju i iskorjenjivanju tuzemnih mediteranskih starinaca . Teorije, dakle, o velikim seobama na taj prstor više ne stoje, jer je očito kako nijedna

slavizmima starinaca a ne obrnuto

Bezmalinovići (s nadimkom Jurac). starinaca iz danas izumrlih naselja štono bijahu podignuta desetak kilometara zapadno od današnjih