Debbussya Šest antičkih epigrafa te U bijelome i crnome, a potom se u drugom dijelu večeri plesalo na glazbu Igora Stravinskog Posvećenje proljeća. Obje koreografije postavio je Edward Clug, a skladbe su odsvirali Andrey Gugnin i Vadym
premijeru unutar koje će po prvi put biti prikazana tri kraća baletna djela na glazbu Claudea Debussyja i Igora Stravinskog u koreografiji rumunjskog plesača i koreografa te ravnatelja Baleta SNG Maribor Edwarda Cluga.
Offenbacha, Verdija, Puccinija, Gounoda, Debussyja, Poulenca, Rossinija, Gotovca, Saint-Saënsa, Donizettija, Stravinskoga , Bradića, Orffa, Purcella. U riječkom HNK Ivana pl. Zajca režirao je i Hamleta te Eru s onoga svijeta, a na festivalu
hrvatskog glumišta u kategoriji najbolje režije operete ili mjuzikla) te opere Eto vas Frane Đurovića, Renard Igora Stravinskog , Maršal Silvija Foretića te Maria de Buenos Aires Astora Piazzolle.
(G. Puccini), Traviata (G. Verdi), Tragedija mozgova (J. P. Kamov), Chicago (Kander - Fosse - Ebb), Priča o vojaku ( Stravinski - Ramuz), Ljepotica i zvijer (Woolverton - Rice - Ashman), La Boheme (Puccini), San ljetne noći (Shakespeare),
Operom (obnova Wagnerova Lohengrina i Nibelunškoga prstena) i Filharmonijom (s djelima Beethovena, Brucknera, Stravinskoga , Šostakoviča i Maleca) te zapažene izvedbe Madama Butterfly u milanskoj Scali, Bareza je obnovio tri Puccinijeve
radiju bio gost Malih plesnih razgovora Katje Šimunić) Čudesni mandarin Béle Bartóka je uz Posvećenje proljeća Stravinskog najmoćnija plesna partitura 20. stoljeća, koju će nesumnjivo ponovno otkrivati nove generacije autora. (A maestru
Zagreb 2009. sudjelovao je u izvedbi opere Transcending Time Orlanda Jacinta Garcíje. Pjevao je u Renardu Igora Stravinskog . Tijekom 2012. održao je velik broj nastupa. od kojih valja izdvojiti koncert opernih arija u Alte Oper u Frankfurtu u
kulture, nastup uz Orkestar Hrvatske vojske i dirigenta Vladimira Kranjčevića u Koncertu za glasovir i puhače Igora Stravinskog u ožujku iste godine u dvorani« Lisinski »u Zagrebu, koncert s praizvedbama vlastitih djela održanog u sklopu ljetne
nastupili su američki dirigent Andrew Grams i ruski pijanist Andrej Gavrilov. Stravinskog , nastavljena 2. koncertom za klavir i orkestar u g-molu Camilla Saint-Saensa i završena 2. simfonijom Howarda
. Djela mu se nalaze u najistaknutijim svjetskim muzejima i galerijama, a njegov plakat Žar ptica (za balet Igora Stravinskog , 1983.) bio je na naslovnici kataloga izložbe The Power of the Posters u V A Museum u Londonu.
glazba vladala, a nenavikli na filmski medij u kojemu se glazba morala podrediti filmskoj slici. To je ve? shvatio Igor Stravinski , kada je u razgovoru s Robertom Craftom spomenuo: Filmska je glazba, svakako, višestruko važna, ali ne kao glazba pa,
mogu stvarati bolju filmsku glazbu ne mora biti to? na: standardi te kategorije onemogu? avaju viši standard. ( Stravinski , Igor, Craft, Robert, Memoari i razgovori, Zora, Zagreb, 1972., sv. I., str. 202.) Stravinski je filmsku glazbu, koja
? avaju viši standard. (Stravinski, Igor, Craft, Robert, Memoari i razgovori, Zora, Zagreb, 1972., sv. I., str. 202.) Stravinski je filmsku glazbu, koja je uvijek bila vezana uz filmsku sliku, smatrao nižom glazbenom vrstom, ali je o njoj dobro
umjetnosti u Zagrebu 1972. god. Godine 1982., Bućan je stvorio sada već legendarno rješenje plakata za balet Igora Stravinskog " Žar ptica ". Rješenje plakata nalazi se na naslovnici kataloga opsežne izložbe povijesti dizajna plakata koja je