u 18 sati predvodit će fra Petar Runje, gvardijan samostana trećoredaca u Ogulinu. Prije mise biti će prilika za ispovijed, a nakon
širim slojevima Crkve, a zaslužan je za dolazak franjevaca trećoredaca u Ogulin 1937. godine (samostan su izgradili na području
na Srimi koje osniva Prvić Šepurinu. U Prvić Luci franjevci trećoredci glagoljaši dolaze 1461. godine i osnivaju samostan s
: fra Ivan Pilić, fra Davor Petrović i fra Mario Katušić; Trećoredci su imali dvojicu kandidata: fra Hrvoje Perković i fra Marin
stručnim vodstvom maestra fra Izaka Špralje, franjevca trećoredca glagoljaša, njeguje i promiče glagoljaško pjevanje,
sv. Jeronima u Zadru 9 trećoredaca 5
, kao i Zaboka i Koprivnice, a pridružili su im se i franjevci trećoredci fra Tomislav Vrsaljko i fra Marin Marančić.
, za duše ovog područja, brinuli su se i redovni franjevci trećoreci iz Dalmacije (od 1469.), a potom augustinci: Kasnije je
Stopama pastira u kojoj su sakupljeni tekstovi franjevca trećoredca šibenskog biskupa Srećka Badurine (1930. - 1996.).
je nazočio i generalni ministar Reda franjevaca trećoredaca fra Michael Higgins.
na najbolji način. trećoredaca glagoljaša fra Nikola Barun zahvalio je za ovu prigodu, te
Zagreba središnji je samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. U njemu je provincijalovo sjedište od 1927. te
od 1923., a kasnije dograđivan sve do naših dana. Franjevci trećoredci došli su na Ksaver 20. kolovoza 1923 godine, a službeno
su na Ksaver 20. kolovoza 1923 godine, a službeno uvođenje trećoredaca u posjed crkve uslijedilo je na blagdan sv. Franje
do hrvatskog glagoljskog naslijeđa koje su franjevci trećoredci donijeli u Zagreb. U samostanu, osim samostanskog arhiva,