se Ivan rodio u XV. stoljecu, negdje oko g. 1430. U samostanskoj školi rodnoga grada stekao je prvu naobrazbu. Dodir s benediktincima utjecao je na odluku da se i

ukazuje da je još u davna vremena tu raslo bilje iz dalekih krajeva svijeta (lat. acrumen = kiselo voće). Od vremena benediktinaca preko Maksimilijana Habsburškog do danas, tradicija uređivanja vrtova i introdukcije (unošenja) egzotičnoga

životu. U Istočnim Crkvama svi muški redovnici su monasi. U Zapadnoj Crkvi samo su članovi sljedećih redova monasi: benediktinci , cisterciti, kartuzijanci, kamaldoležani, valambrozanci, silvestrini i olivetani.

benediktinac , osorski biskup. Istjeran iz grada, živio je u spilji na Osoršćici. Tamo je prokleo sve zmije otrovnice, zato na otoku

pjeva 20 muškaraca i oko 35 dječaka od 8 do 13 godina. Opatiju u Westminsteru je godine 960. ustanovio sv. Dunstano, a benediktinci su uveli tradiciju svakodnevnog liturgijskog bogoslužja koje se i danas obavlja.

u samostan. Lijep doček na "stepenicama mrtvih" gdje su još do prije pedesetak godina stajali kosturi poznatih benediktinaca . Ipak su ih sklonili u neki međuprostor jer se djeca boje te ostavlja jako upečatljiv dojam na njih. Razumljivo

majcine smrti dolazi u sukob s ocem kojega napušta i tri godine provodi lutajuci po Francuskoj. Anzelmo 1060. postaje benediktinac , tri godine kasnije postaje prior samostana, a godine 1078. i opat. Anzelmo je bio plodan pisac. Napisao je citav niz

je poprište akademskog čina. Snažno obilježje cijelom događaju svojom dobronamjernošću i humorom dao je njemački benediktinac o. Elmar Salmann, mentor dizertacije. Nakon uvodne molitve rektora sveučilišta doktorant je predstavio svoj rad.

, ali još nedorađeni prijepis teksta. Tekst je svjedočanstvo o darovnici hrvatskog kralja Zvonimira samostanu benediktinaca . Zahvaljujući opatima Držihi i Dobrovitu dobili smo spomenik koji je postavljen kao pregrada (plutej) s lijeve

crkvu i uz nju kuću predviđenu za samostan. Stjecajem povijesnih okolnosti, samostan će stalno mijenjati stanare. Benediktinci će u kući boraviti svega tri godine. Slijede isusovci iz Italije, pa hrvatski franjevci glagoljaši, da bi se samostan

crkva sv. Jakova, ap. na Višnjici potječe iz 1234. g. benediktincima , koji uz samostan grade crkvu. Romanička crkva je obnovom 1503. dobila gotičko-renesansni stil. Francuzi su 1808.

iz situacije u koju su došli nakon odluke komisije koju je osnovao papa Benedikt XVI. da samostan i zemljište pripada benediktincima iz Italije te da ih župa Dajla treba odštetiti u iznosu većem od 4 milijuna eura. Vrate li državi svu imovinu, smatraju da

svu imovinu, smatraju da će time na državu prebaciti i problem koji je nastao nakon odluke papine komisije o odštećenju benediktinaca . Kakva će biti sudbina dijelova zemljišta koje je već prodano i kako će se rasplet tog imovinskog odnosa odraziti na

da joj je država Hrvatska vratila imovinu koju nije trebala jer župa ne bi bila pravni sljednik vlasnika, odnosno benediktinaca iz Italije, kojima je 1948. sve bilo nacionalizirano i oduzeto.

mu zahvaljujemo za pozornost koju je osobno već duže vrijeme posvetio pitanju koje se tiče događanja vezanih uz odnose benediktinaca i župe Dajla. Ta su događanja postala prijetnjom da potamne dragocjene duhovne plodove Papina nezaboravnog