, za dokazivanje istine o tragediji naše Branke. 1975. godine, a u znak viječite zahvalnosti. Dragom V. G. darujemo ovaj stari instrument srpske gusle. Rade i braća Đukići . Tom prilikom dali su mi i kasetu sa guslarskom pesmom o slučaju pokojne Branke.

Vučićeviću iz Belog Potoka direktoru Velefarma, g. Jovanu Cvetkoviću direktoru firme Tehnomed, g. Ljubomiru Korićaninu direktoru firme Ambijent, g. Drgiši Đukićiu predsedniku mesne zajednice Beli Potok, braći g. Velimiru i g. Nemanji iz Pinosave vlasnicima stovarišta Jovanović, g. Živoslavu Marjanoviću iz Pinosave vlasniku

, kad sam jednom prilikom u Blicu pomenuo Zlatno brdo i njihovu čuvenu kavurmu, pitala gde je ta kafana, da bi potom otišla tamo sa prijateljima i ostalo je istorija. Đukići su postali ne samo njihovi redovni gosti, već i prijatelji porodice Lazareski, koja već duže od šest decenija vodi ovu kafanu, od Remkovog oca, pa Remka, a sad je mladi

. Može vam se deseti da u Zlatnom brdu zateknete i Dragana Mirijevca kako sa uživanjem rasteže svoju harmoniku, a ponekad, kad su tu sa društvom, zasviraju i zapevaju Đukići , a s njima i njihovi gosti, a s njima i gosti kafane, a s njima i gazda Remko, ali on ima privilegiju da peva svoju pesmu, solo partiju: Sejvdiniti oči, milo nane, podseća

kupatila, što će nam uraditi ispod cene, za samo 4000 evra A sve što su svi ti stručnjaci iz novinskih reklama uradili je, bukvalno drži vodu dok majstori ne odu Đukići Želim da čujem kako ste i šta radite kaže naša porodična prijateljica.

samo tri i po sata pre jedinog treninga na stadionu Sevilje. Đukići njihov nekadašnji igračGoran Milojević. Smenjeni selektor A reprezentacije Srbije zadržao se u dužem, reklo bi se prijateljskom, razgovoru sa bivšim saradnicima

¶ Đukići otvorena je Spomen-česma posvećena poginulim borcima ovog kraja u odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Vaistinu se rodi Đukići a zatim preko Lipovače i Vagana stigla u Strojice. Pred hramom Rođenja Presvete Bogorodice mnoštvo vjernih Janjana je dočekalo badnjake. Služeno je praznično

) u selu Šume, i još niz rodova u drugim naseljima, od kojih su posebno razgranati znamenita loza Jokića u Topoli, Nikodijevići (danas Blagojevići) u Kopljarima, Đukići u Nemenikućama, Mihailovići u Belosavcima, Petrovići u Velikoj Ivanči, zatim više rodova u Trnavi, Smederevskoj Palanci i okolini, Dobrači u Gruži i dr. Njegovi

ha pod žitaricama). Kod obojice su u poslu cele familije; kod Đukića žena, dva sina i snaha, kod Čarnića pored žene i sin jedinac. I svi su svoju sudbinu vezali za zemlju. Đukići u vlasništvu imaju oko 120, a Čarnići oko 100 hektara, ostalo je zakup državne i privatne zemlje. Imaju po desetak stalno zaposlenih, a po potrebu angažuju sezonske

, najviđenija i najimućnije svešteničke, trgovačke i ratarske porodice iz pop Markovog doma izlazile. U selu se zovu još i: Popovići, Maksimovići, Vićentići, Đukići , Savatići i Petrovići.

planini: jedno su Jarebičine Doline, a drugo Javor. U celom selu ima ukupno 30 kuća sve od brastva Selištana (Srnadičića, s užim prezimenima: Radojičići, Markovići, Đukići i Jankovići).

u Zasavici 1, Pejovićima u Crnoj Bari i Salašu Crnobarskom, Vasiljevićima i Đorđevićima u Dublju, Gajićima i Pejdićima u Bogatiću i Krsmanićima u Slepčeviću. ĐUKIĆI (Jovanjdan, 29 - 2 k); doselio se Đuka, iz Semberije; od njih su Pavlovići II u Štitaru.

: Jeremići, Markovići, Matići, Pavlovići i Brkići i još dve kuće Mijailovića u Ratkovcu (izvan Livađanskog Kraja, op. Milodan), ima ih 21 kuća i slave Đurđic. Đukići su se doselili posle Drugog ustanka iz Ljuboviđe u Azbukovici, ima ih 4 kuće i slave Miholjdan.

se tice ostalog iz tvog komentara prvo se predstavi ko covek pa cemo dalje o tome. ĐUKIĆI , DABETIĆI, GAVRILOVIĆI, TAŠINI, DADIĆI, ORLOVIĆI, KREMENOVIĆI, ŠTRBAČKI, KOVAČEVI, HASNOŠIJEVI, VLASNICI ŽERBOA, DANČUOVI oko 7 godina su tu KOBILAREVI i