. Takođe, poznato je da je NSA (Državna bezbednost SAD) ubacila trapdoor sistem koji omogućava dešifrovanje šifrata bez poznavanja ključa.
obscurity). Velika mana ovih sistema je u činjenici da nepostoji ključ koji učestvuje u šifrovanju. Ako se probije šifrat (kriptoanalizom) mora se promeniti ceo sistem.
. Na slici vidimo postupak šifrovanja i dešifrovanja poruke. Kriptoanalitičar ima na raspolaganju samo šifrat i može jedino da pokuša napad silom (brute force). Kako bi se osigurala bezbednost sam ključ je potrebno preneti
). Ukoliko se šifra napravi sa javnim ključem on se samo može dešifrovati privatnim ključem i obrnuto, ukoliko je šifrat napravljen privatnim ključem on se samo može dešifrovati javnim ključem.
bita i izvršio modifikaciju nekih od DES S boksova i na taj način je instalirao trap door koji im omogućava dešifrovanje šifrata bez poznavanja ključa. Osnovne osobine DES a:
. Osnovne osobine DES a: šifrata se dobija kao izlaz složene funkcije u kojoj učestvuju svi biti otvorenog (nešifrovanog) teksta i svi biti šifrovanog
56 bita se formiraju novih 16 ključeva dužine 48 bita za 16 rundi DES algoritma. šifrata .
novih 16 ključeva dužine 48 bita za 16 rundi DES algoritma. šifrata se deli na dva jednaka dela.
. U svakoj od šifrata nad kojoj je pre toga izvršena funkcija f. Funkcija f kao ulazne parametre ima desni deo bloka šifrata i ključ koji je
delom bloka šifrata nad kojoj je pre toga izvršena funkcija f. Funkcija f kao ulazne parametre ima desni deo bloka šifrata i ključ koji je jedinstven za tu rundu.
obrnuti redosled ključeva nego što se koristio prilikom šifrovanja. Šifrat ¶
dešifrovanja. šifrata sa ključem K2 (dešifrovanje ključem kojim nije izvršeno šifrovanje se ustvari postiže dalje šifrovanje otvorenog
i vidi sa slike, glavna razlika je u upotrebni inverznih funkcija (invShiftRows, invMixColumns) nad matricom bloka šifrata .
u vladi SAD-a. šifrata iste dužine. Korsti se ključ koji se sastoji od 64 bita, ali se 8 bitova koristi za proveru. Često se DES algoritam baš