45 radova autora iz Srbije, Mađarske i Slovačke. žnjelo žito, vezivalo u snopove i koji sve radnje i običaji su pratili žetelačke radove u polju, ponovo su za vikend
njivu se svakodnevno išlo nekoliko kilometara peške; kući se vraćalo u noć opet peške ali sa pesmom. Oralo se, sejalo i žnjelo ručno, a kad bi rod rodio morale su organizovati stražu (po dve sestre na smenu i danju i noću sa puškom) da im Šiptari ne bi
, svi ćete biti pobijeni. žnjelo preko dvesta žetelaca.
, a posle II svetskog rata pojavile su se i sejalice koje su vukli konji. Žetva je bila u julu, i trajala je i po dve nedelje. Žnjelo se kosom [ 37 ] i to je bio muški posao: žene su išle za žeteocima sa srpovima i "rukovedale" (sakupljale rukoveti). Za
parlamentarizma », kada je Srbin bio svoj na svome. A ta utopija se nalazi negde pred Prvi svetski rat, kad se svojeručno žnjelo srpom dok kičma ne pukne, a šljive čeljad tresla s drveta golim rukama do i od ponoći, kada je vlast proganjala i
i niskorastućih raznobojnih hrizantema koje će cvetati sve do mrazeva. ŽNJELO I VRLO U BANATU
" da počnemo da pravimo testenine, hleb, skrob i ostalo od kupljeng žita pa da dižemo deo po deo. žnjelo idućeg leta i da bi se možda pare brojale i pravili dobri bilansi oko Božića.
zrelo, kad je zrno tvrdo. Na dan Svetog Prokopija je obično počinjala žetva i trajala do posle Svetog Ilije. Srpom se žnjelo žito, a ima gde se i kosilo kosom. Rukohvati su se vezivali u snopove, i slagali se u trćace ili krstine. Ima primera gde su
radnog dana koji su često trajali cele sedmice, po kući, u dvorištu, u štali, na njivi kad se oralo i kopalo, sejalo i žnjelo , sadilo i bralo, kad se u šumu kadgod išlo po drva. Svečane, luksuzne marame nedeljače, nošene su nedeljom, praznikom,