, hrišćanska osećanja, nacionalni pa čak rasni ponos evropskih naroda. Bliži se materijalizam, slepa, životinjska žud za ličnim materijalnim obezbeđenjem, žud za ličnim nagomilavanjem novca s pomoću svih sredstava; to će se smatrati
rasni ponos evropskih naroda. Bliži se materijalizam, slepa, životinjska žud za ličnim materijalnim obezbeđenjem, žud za ličnim nagomilavanjem novca s pomoću svih sredstava; to će se smatrati kao viši cilj, kao razumno, kao sloboda,
nom pre o bra ža ju srp skog na ro da. Pre o bra žaj i pro me ne ko je su usle di le ogrom ne su. Po red osta log, ro di le su ih na da i žud nje si ro ti nje ra je, ga je ne ne ko li ko ve ko va. Na da na ko joj je po ro blje ni na rod gre jao du šu, a ko ja ga je u rop stvu i mu ci
mogao da čuje egze ku cije, bez suđe nja i zako ni tog pro cesa, mno gih koji su umrli uzvi ku jući Živeo Gospod Hrist. žud nja za moći ispo lja vala se i na druge načine osim ubi stava. Pada u oči pro tiv reč nost između nje gove stra sti za puto va
na su per i or nost ogle da la se i u od su stvu emo ci ja ko je bi mu sme ta le u nje go vom uspo nu ka mo ći i bi le pre pre ka nje go voj žud nji da moć za dr ži i uve ća. Za hva lju ju ći to me, mo gao je on da iz beg ne mno gi ma te šku, a po ne kad i ne re ši vu se pa ra ci o nu kri
službe. Uspešno je radio osteosinteze dugih kostiju. Posle njega kao ortopedi radili su Dr Predrag Ivanović, Dr Žamil Žud , Dr Radomir Đuričić. Kasnije specijalizaciju za orotopedsku hirurgiju i traumatologiju završavaju Dr Zlatko
ko ju ni sa mi auto ri ni su raz u me va li, pra ve ći se, ka ko ka kav al he mi čar, da ću ot kri ti ono što dru gi ni su. žud nju za či ta njem ose tio sam upra vo ka da sam se vra tio pre po ru če nom šti vu Da noj li će vom re mek-de lu Go di na pro la zi kroz
što sede kraj njih, odličnog stasa, plavih očiju što su zadivile Rimljane, u čijoj groznici drhti ta večna, vanredna žud saznanja, konstruisanja, gotike.
iste crte, kao i drugde, pojmovima o časti, o dužnosti istu vrednost, a iskrenost svakovrsnih ljudskih patnji i žud za radošću, što se krije na dnu svake, pa i najbolesnije, psihe?
senka. Nego je postojao jedan Direr, strastan, sa prećutanim doživljajima, neizvršenim namerama, tajno ispunjenim žudima , o kome se skoro ništa ne zna, a koji, ovim povodom, hoćemo da se nasluti.
njeg je zi ka bu di pe snič ki dar i kod onih ko ji ni su ni slu ti li da će ika da pro pe va ti. Pe sma je, ka ko je pri me će no, ili plod žud nje ili če do pat nje, a naj če šće i jed nog i dru gog na dok na da za sva ku us kra će nost, raz go vor u osa mi. Sa mo ća je rod no me
svo ji ma je je zik če žnje, ali je, ka ko Du čić pe va, i znak da kroz pe sme si ja sum nja, to stra šno sun ce mo ga uma. Na sta ja li u žud nji, a na gri za ni sum nja ma i skep som, u ovim sti ho vi ma za vi čaj ni gra do vi ra stu uz zor nja ču ja snu dok ih po ski ta ni mo le
lje svo je. Pe va ju ći o sje di nje nju s gru me nom gli ne uže že ne, i kroz obra ća nje rod noj gru di, ar ti ku li šu li pe sni ci i žud nje svo jih broj nih su na rod ni ka? Osim to ga, pe va ju ći sa ogrom ne vre men ske i pro stor ne dis tan ce, pe sni ci u ra se lje ni