. Najšira varijabilnost raznolikosti lisnih organa ekonomski značajnih mahunarki je kod graška. Mutanti graška afila , genetičke strukture afaf TlTl, poseduju listove u vidu skupa razgranatih vitica i smatraju se najvećim pronalaskom
modifikaciju lista kod biljke, tako da umesto normalne građe lišća formira vitice sa zaliscima. Sorta Filigreen afila tipa ukrštena je sa dvanaest sorti normalne građe lista, sa ciljem uticaja afila gena u potomstvu na ukupan broj zrna
vitice sa zaliscima. Sorta Filigreen afila tipa ukrštena je sa dvanaest sorti normalne građe lista, sa ciljem uticaja afila gena u potomstvu na ukupan broj zrna graška po mahuni. Genetička analiza F 1 i F 2 generacije (odnos razdvajanja 3:1,
na ukupan broj zrna graška po mahuni. Genetička analiza F 1 i F 2 generacije (odnos razdvajanja 3:1, normalni list: afila ) utvrdila je monogenetski karakter ove osobine. Ukupan broj zrna graška po mahuni u F 1 generaciji (koja je normalnog
F 1 imaju 14 % manji ukupan broj zrna graška po mahuni. Smanjenje ukupnog broja zrna graška po mahuni u F 2 generaciji kod afila genotipova uslovljeno je smanjenjem asimilacione površine biljke.
biljaka, tako da one umesto listova normalne grade formiraju samo vitice sa zaliscima. Sorta Filigreen " afila " tipa ukrštana je sa 12 sorata normalne grade lista sa ciljem ispitivanja uticaja afila genotipa na formiranje mahuna
zaliscima. Sorta Filigreen "afila" tipa ukrštana je sa 12 sorata normalne grade lista sa ciljem ispitivanja uticaja afila genotipa na formiranje mahuna. Genetska analiza F1 i F2 generacije (odnos razdvajanja 3:1 normalan list: afila)
afila genotipa na formiranje mahuna. Genetska analiza F1 i F2 generacije (odnos razdvajanja 3:1 normalan list: afila ) potvrdila je monogenetski recesivni karakter ove osobine. Broj mahuna po biljci u F1 generaciji (koja je normalnog
. Broj mahuna po biljci u F1 generaciji (koja je normalnog lista) bio je već nego kod roditelja oba tipa. U F2 generaciji afila genotipovi su imali 13 % mahuna po biljci manje nego F1 generacija, a u odnosu na roditelje za 1 % manje od roditelja
manje nego F1 generacija, a u odnosu na roditelje za 1 % manje od roditelja normalnog lista, odnosno oko 30 % više od afila roditelja. Smanjenje broja mahuna po biljci u F2 generaciji kod afila genotipa uslovljen je smanjenjem asimilacione
normalnog lista, odnosno oko 30 % više od afila roditelja. Smanjenje broja mahuna po biljci u F2 generaciji kod afila genotipa uslovljen je smanjenjem asimilacione površine.
lju selekciju i ispitivanje kupusa. Afila i normalnog tipa lista, urađena su trogodišnja ispitivanja (1993. 1995.). Ispitana je ko relativana povezanost kod 8
i normalnog tipa lista, urađena su trogodišnja ispitivanja (1993. 1995.). Ispitana je ko relativana povezanost kod 8 afila linija i 4 roditeljske sorte, na prinos i kom po nen te prinosa (broj mahuna po biljci, broj zrna u mahuni, broj zrna po