i poligrafiju i danas koristi atribut aleksandrijski. Aleksandrija i Pergam su bili konkurenti i na polju gramatologije, jedne od nauka koja se u to doba razvila kao posebna disciplina. Analogisti iz Aleksandrije tvrdili su da je analogija osnovni princip razvoja jezika, te da su određeni skupovi oblika paradigmatski i normativni, a anomalisti iz Pergama da se jezik razvija s obzirom na anomalije proistekle iz jezičke upotrebe. Ovaj sukob najjače se odvijao izmeću Aristarha , jednog od upravnika biblioteke, i Kratesa, bibliotekara iz Pergama. Legendarno suparništvo Aleksandrije i Pergama oličava priča po kojoj su Ptolomeji zabranili izvoz papirusa, te su u Pergamu počeli da za pisanje koriste štavljenu kožu pergament. Mećutim, upotreba pergamenta poznata je od ranije, a to što je prevagnula nad papirusom stvar je ekonomije, a ne filologije i bibliotekarstva. Tumačenje dela, čime su se bavili gotovi svi poznati bibliotekari iz
na bar nekoliko dana bude postavljena izložba i dogovoren je datum bio 26. novembar, naravno ove godine. Morali smo malo da sve aktivnosti ubrzamo i uspeli smo da stignemo da zakazani datum otvorimo izložbu. Puno ranije pisao sam nekolicini prijatelja iz okolnih država bivše nam Juge i nekoliko njih se odazvalo pozivu da svojim radovima učestvuju na ovoj izložbi. Tu su bili Boris Štromar i Vid Nikolić iz AD Infinituma iz Zagreba, Ljubinko Jovanović iz Slovenije i momci iz AD Aristarha iz Kragujevca. Njihovim radovima ova izložba dobila je i internacionalni karakter, pa se i njima od sveg srca zahvaljujem što su uzeli učešće u našoj prvoj izložbi .
ovaj Pavle ubijedi i odvrati mnogi narod govoreći da to što se rukama čovječijim pravi nisu bogovi . Aristarha , saputnike Pavlove .
dana, 6 časova, 9 minuta, 9 sekundi; zasnovana na ovoj veličini, julijanska godina traje 365 dana, 6 časova, što za 11 minuta i 14 sekundi prekoračuje trajanje tropske godine . Aristarha Samoskog, koga možemo smatrati prethodnikom Nikole Kopernika .
godine . Aristarha Samoskog bila je široko poznata među astronomima i naučnicima. Zato ne čudi da su veliki astronomi Sozigen Aleksandrijski i drugi stvaraoci Julijanskog kalendara položili u osnovu julijanske godine period punog okretanja Zemlje oko Sunca, tj. sideričku godinu. Upravo je ova realna astronomska veličina i postala primerom Julijanskog kalendara. Pritom je neophodno primetiti da je tropska ( sunčana ) godina orijentisana na cikluse povezane, pre svega, sa Zemljom ,
i Veliki prasak, zakrivljeni prostor, crveni pomak kao dokaz brzog udaljavanja galaksija od nas, sažimanje Kosmosa No, u mutnome se riba lovi, a jasno je iz kritike od 1908. godine pa do danas kao i iz ovog Poperovog intervjua. Ako su već naučnici i odgovorni ljudi prije svega, neka konačno progovore u potpunosti o teoriji relativiteta XX vijeka, a ne da u znanju svijet ima rupu, dogmatizam i ideologiju kao što je bio slučaj po pitanju heliocentrizma i geocentrizma od vremena Aristarha do Kopernika .
mi slučajno nalazimo na njoj. Zemlja je bila prva žrtva ovog principa, jer je naš globus prepustio mesto svojem većem nebeskom partneru Suncu . Aristarha gde on prezentira svoj model nije sačuvan, ali u pismu Arhimeda mladjeg savremenika Aristarha, kralju Gelonu, sačuvanom u njegovom traktatu Peščanik, ( Archimedis Syracusani Arenarius Dimensio Circuli ) čitamo :
mesto svojem većem nebeskom partneru Suncu . Aristarha , kralju Gelonu, sačuvanom u njegovom traktatu Peščanik, ( Archimedis Syracusani Arenarius Dimensio Circuli ) čitamo :
okreće oko Sunca po obodu kružnice, pri čemu Sunce leži u sredini Podiuma, a da sfera fiksnih zvezda, situirana oko istog centra kao i Sunce, toliko je velika da krug po kojem on pretpostavlja da Zemlja rotira ima takvu proporciju prema udaljenosti fiksnih zvezda kao što centar sfere ima u odnosu na njenu površinu . Aristarha , ali ih izostavlja u štampanoj verziji. O razlogu za ovo izostavljanje možemo samo da nagadjamo. Možda kao rimokatolik nije hteo da se vezuje za paganske autore, što bi samo otežalo prodju kod ortodoksnog klera njegovog vremena .
sfera "na srpskom jeziku je nedavno izdala Izdavačka knjižnica" Zorana Stojanovića "iz Novog Sada. Povodom rodjendana Nikole Kopernika, koji je bio 19. februara za sve čitaoce B92.net koji knjigu naruče preko sajta www.ikzs.com do 28. februara, obezbeđen je popust od 25 % . Aristarha sa Samosa ( 310 - 230 ) s. e ostao u senci Ptolomejevog geocentričnog sistema više je istorijska akcidencija nego neka realizacija logičnog razvoja. Ono što modernog čitaoca može da čudi jeste zašto je astronomija bila tako prominentna u kulturi Starih, ne samo u Evropi nego oupšte ?
. Ljude, ali ne sve . Aristarha O veličininama i udaljenostima Sunca i Meseca. Ono što je za nas ovde interesnatnije nije sam traktat ( u kojem se Aristarhov koncept heliocentričnog modela ne pominje ), već istorija traganja za modelom koji adekvatno predstavlja nebeske fenomene, sve do Aristarha .
sistemu, jedan od najboljih prikaza dao je Hit, u svojoj monografiji Aristarh sa Samosa knjiga koju svakako treba pročitati kao uvod u De Revolucionibus. U ovoj monogrfiji dat je jedini očuvani traktat Aristarha O veličininama i udaljenostima Sunca i Meseca. Ono što je za nas ovde interesnatnije nije sam traktat ( u kojem se Aristarhov koncept heliocentričnog modela ne pominje ), već istorija traganja za modelom koji adekvatno predstavlja nebeske fenomene, sve do Aristarha .
prozvan imperator Avgust. Vladao je Egiptom zajedno sa majkom od 44. do 30 p. n. e. [ 4 ] Biblioteku je uz pomoć Grka Demetriusa iz Phalerona osnovao Ptolomej II početkom III veka p. n. e. po uzoru na Aristotelovu biblioteku i bila je najveća riznica helenske književnosti i nauke: imala je u I. veku p. n. e. preko 700.000 svezaka. Bila je u isto vreme i Univerzitet i Akademija nauka; smeštena je bila u Hramu Muza ili Museionu, sa delima mnogih grčkih filozofa, naučnika i pisaca : Aristarha iz Samotrake, filozofa Aristofana iz Vizantiuma, astronoma Eratostena, pisca i pesnika Kalimahusa Nekoliko puta je spaljivana i obnavljana da bi konačno nestala od strane hrišćana u plamenu civilnih ratova sa rimskim imperatorom Aurelijem krajem III veka n. e. Ptolomej III je 235 p. n. e. osnovao "posestrimu" biblioteke u Hramu Serap eionu, preteču međunarodne biblioteke, sa mnogim prepisima na Grčki knjiž. radova naroda sa celog Mediterana, srednjeg Istoka ,
četvrti. Preporučuje se refraktor od 50 mm . Aristarha se pružaju svetli zraci što nam govori da je i ovaj krater još mlad. Zraci su diskretni, paučinasti i kao da streme ka Kepleru i Koperniku .
" pepeljastim "svetlom koje naša planeta reflektuje na Mesec ) . Aristarha imajte na umu da je tu više puta opaženo čudno svetlucanje čiji uzrok neki pripisuju vulkanskim aktivnostima, što je inače u suprotnosti sa važećim mišljenjem da je Mesec geološki mrtav. U svakom slučaju geolozi se jako zanimaju za ovo mesto ( više o prolaznim lunarnim pojavama u AM )