, Vrhovni kasacioni sud nalazi da Republički javni tužilac zahtevom za zaštitu zakonitosti osnovano ukazuje da je i drugostepenom presudom učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 368. stav 1. tačka 11. ZKP-a, jer su razlozi o
iz člana 368. stav 1. tačka 11. ZKP-a, jer su razlozi o odlučnim činjenicama u navedenoj presudi nerazumljivi. drugostepeni sud je u obrazloženju presude najpre naveo da prvostepena presuda kao ni postupak koji je prethodio donošenju iste, ne
niti povrede krivičnog zakona, kako one na koje žalbom ukazuje Osnovni javni tužilac, tako ni one na koje taj sud, kao drugostepeni pazi po službenoj dužnosti u smislu člana 380. stav 1. tačka 1. i 2. ZKP-a, a zatim utvrđuje da u prvostepenoj presudi
od optužbe primenom člana 355. tačka 2. ZKP-a, a u obrazloženju zaključuje da nema krivičnog dela), što, po oceni drugostepenog suda, predstavlja samo tehničku grešku prilikom pismene izrade prvostepene presude, a ne bitnu povredu odredaba
ne može smatrati tehničkom greškom koja bi se mogla otkloniti posebnim rešenjem predsednika veća, zbog čega je drugostepeni sud iznetim navodima da je prvostepeni sud tehničkom greškom u pismenoj izradi presude okrivljene oslobodio od
za krivično delo nasilje u porodici propisana kazna zatvora od dve do deset godina, Vrhovni kasacioni sud je našao da je drugostepeni sud, time što je okrivljenom za navedeno krivično delo ublažio kaznu ispod posebnog minimuma i osudio ga na kaznu
Vrhovnog kasacionog suda, u vezi navedene povrede zakona, osnovano se zahtevom za zaštitu zakonitosti ističe da je drugostepeni sud svojom presudom učinio i bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 368. stav 1. tačka 11. ZKP-a u korist
KZ koji je osnov za ublažavanje kazne niti je u obrazloženju presude dao razloge o ublažavanju kazne okrivljenom što drugostepenu presudu čini nejasnom.
niti je u obrazloženju presude dao razloge o ublažavanju kazne okrivljenom što drugostepenu presudu čini nejasnom. Drugostepeni sud se, dakle, uopšte ne poziva na odredbe člana 56. KZ koje propisuju koji zakonski uslovi moraju biti ostvareni za
je neophodna da bi se kazna mogla ublažiti ispod zakonom propisanog minimuma za učinjeno krivično delo, a što je drugostepeni sud u konkretnom slučaju očigledno i učinio, iako za to nije bilo zakonskog osnova, pa je, s toga, drugostepena presuda
, a što je drugostepeni sud u konkretnom slučaju očigledno i učinio, iako za to nije bilo zakonskog osnova, pa je, s toga, drugostepena presuda u tom delu nejasna, što sve čini povredu postupka iz člana 368. stav 1. tačka 11. ZKP.
javnog tužioca, Vrhovni kasacioni sud je našao da se neosnovano zahtevom za zaštitu zakonitosti ukazuje da je drugostepeni sud ublažavanjem kazne okrivljenom na napred opisan način, povredio krivični zakon i iz člana 369. tačka 3. ZKP. Ovo s
prisustvo medija osim je neophodne za pravilno javno informisanje a da se time ni najmanje ne remeti tok suđenja. Drugostepenog krivičniog postupka
krivičniog postupka drugostepene odluke, imena osuđenih lica, vrsta drugostepene odluke, uz kratko podsećanje na prvostepenu odluku. Kada je u nekom
pravosnažna, u informaciji portparola navešće se datum donošenja drugostepene odluke, imena osuđenih lica, vrsta drugostepene odluke, uz kratko podsećanje na prvostepenu odluku. Kada je u nekom predmetu u glavnom pretresu isključena javnost,