¶ drvorezbara Miladina Lekića. Ovaj samouki umetnik stvara neobične skulpture od drveta pomoću motorne testere, dleta, čekića i
da je iza mene višedecenijsko iskustvo - rekao je grnčar sa Palića Tibor Šram. drvorezbara Rudolfa Segia iz Srbobrana, koji je dletom i čekićem rezbario razne motive u drvetu.
razne motive u drvetu. drvorezbara , ali nameravam da to učinim. Prvi put sam bio učesnik 5. Etno kampa i, evo, sada opet. Lepo je i nameravam ubuduće da češće
deo nas drvorezbara i slikara kluba umetnika Ravnogorac Valjevo svečano je otvoren muzej u valjevskoj Kamenici. Božidar Vilotijević,
ukazuju na romantičarske uticaje koji su kružili Evropom u šestoj deceniji XIX veka. drvorezbara Johana Kistnera iz Novog Sada, a pozlatu je obavio Šandor Jarai iz Beča 1878. godine. Konkurs za oslikavanje
i profilisani krovni venac. Rezbarena višespratna ikonostasna konstrukcija potiče iz 1801. i delo je karlovačkog drvorezbara Marka Vujatovića. Kanelirani stubovi odvajaju prestone ikone. Na ikonostasu preovlađuju biljni motivi vinove loze
, što je dalje početni impuls za novi inflatorni krug. drvorezbara Ars in Ligno iz Bečeja i Narodne biblioteke Srbobran 22. jula 2008. godine s početkom u 19,00 časova u prostoru Narodne
da od specijalističkih škola završio estradnu violinu i kino-operatersku školu, da je rukoproizveden u sveštenog drvorezbara , da se 25 godina bavi vajarstvom...
kasnije potvrditi i u oslikavanju oltarske pregrade manastira Beočina. Rezbarija ikonostasa, rad nepoznatog drvorezbara , urađena je nešto ranije u barokno-rokajnom ornamentalnom stilu, bliskom onom ikonostasa crkve Svetog Nikole u
stranama, čine dekor spoljne fasade. Barokna rezbarija ikonostasa iz druge polovine XVIII veka delo je nepoznatog drvorezbara . Rezbarija je floralno ornamentisana, sa ružama, hrastovim lišćem, vinovom lozom i grožđem. Ikonostas je slikao
tokom II svetskog rata. Klasicistički koncipiran ikonostas šimanovačke crkve iz 1814. ostvarenje je karlovačkog drvorezbara Marka Vujatovića. Dominantna biljna dekoracija, karakteristična za njegovu radionicu, prekriva ikonostasnu
Dimitrija Bačevića služio je početkom XIX veka u novoj crkvi, da bi 1832. bio zamenjen višespratnom konstrukcijom drvorezbara Pavla Bošnjakovića, učenika karlovačkog majstora Marka Vujatovića. Obilje ukrasa biljnog karaktera uokviruje
i Galeriji Matice srpske. Postupkom istraživanja arhivske građe otkrivena su nova imena datacije i dela slikara i drvorezbara koji su živeli i stvarali na širokom području Karlovačke mitropolije u XVIII veku. U izdavačkoj delatnosti Galerije
sa ikonostasa iz Saborne crkve u Sremskim Karlovcima. U crkvi se čuva i Hristov grob, rad slikara Živka Petrovića i drvorezbara Mihaila Kostića iz Velikog Bečkereka iz 1861. Na stubovima u priprati hrama nalaze se ikone Hrista i Bogorodice koje
, ali ih je, razumljivo, bivalo. Tako je početkom oktobra 1802. godine u kafani Zeleni venac došlo do okršaja između drvorezbara Aksentija Markovića i advokata Jovana Kambera. Drvorezbar je pred svima žučno napadao advokata, pominjući u pretnji