je kao osnov za "Stematografiju" Hristofora Žefarovića 1741. godine. Ha srpskom području,
iz srpske istorije imale su knjige Hristofora Žefarovića : prema Vitezoviću sastavljena
u ovoj borbi za legitimitet imaju i knjige Žefarovića i Pavla Nenadovića mlađeg, koji objavljuju
za prava tog naroda. Dok su dela Brankovića i Žefarovića bila uglavnom okrenuta Beču i Austriji, dva su
velikana grafičke umetnosti Hristofora Žefarovića i Zaharija Orfelina.
kojima se izdvaja Stematografija Hristofora Žefarovića iz 1741. godine i Kaligrafija Zaharija
Nenadovića, Zaharija Orfelina, Hristofora Žefarovića , posebno istaknut mitropolit Stefan
(Czoemig, Etnographie III, 72) zatim u Žefarovića , Pikoa, Grbića itd,).
izložena knjiga "Stematografija" Hristofora Žefarovića , koja je štampana 1741. godine u Beču, a
moći da vide dela Teodora Kračuna, Hristofora Žefarovića , Arsenija Teodorovića, Georgija Teneckog...
su: - Jedna ikona Sv. Dimitrija, rad Hristifora Žefarovića , potpuno jedinstvena i drugačija od svih
i svesti. Nije "Stematografija" Hristofora Žefarovića jedini biser Zbirke stare i retke knjige Muzeja
Vukovića i devetu urađenu trudom Hristifora Žefarovića - a sve su pripadale Solarićevim precima. Piše
i zaštite čuvenih baroknih fresaka Hristofora Žefarovića u manastiru Bođani i srednjovekovne freske u
polovine 18. veka pružaju gravira Hristofora Žefarovića iz 1743. i poznati Opis fruškogorskih