gena Fajumi živina poznata samo u srebrnom varijetetu
¶ Fajumi živine
su ih držali slobodno oko hramova i grobnica, a ponajviše su ih čuvali sveštenici u gradu Amenu, u centralnoj oblasti Fajumi . Zabeleženo je da su Egipćani fajumi živinu poklanjali pa čak i sahranjivali u gronicama. Isprva nisu korišćene u
grobnica, a ponajviše su ih čuvali sveštenici u gradu Amenu, u centralnoj oblasti Fajumi. Zabeleženo je da su Egipćani fajumi živinu poklanjali pa čak i sahranjivali u gronicama. Isprva nisu korišćene u ljudskoj ishrani jer su smatrane
u ljudskoj ishrani jer su smatrane svetinjom. Jevreji su prvi narod koji je na tim prostorima počeo da koristi fajumi živinu za proizvodnju jaja. S vremenom se razvila proizvodnja pilića na veštački način: građene su prostorije i
ljudi koji su na svojoj koži osećali promene i podešavali temperaturu potrebnu za izleganje pilića. Na dalji razvoj fajumi živine uticalo je mešanje sa evropskim kkošima, kao i sa divljim petlovima iz Šri Lanke. Opstale su hiljadama godina
genima koji su omogućili preživljavanje u surovim uslovima. Mnoge evropske rase kokoši imaju sličnosti sa fajumi živinom, pre svega po boji, a to su: kampin, brakel, sicilijanska kokoš i mnoge druge rase mediteranskih lakih nosilja
, pre svega po boji, a to su: kampin, brakel, sicilijanska kokoš i mnoge druge rase mediteranskih lakih nosilja. Fajumi je retka rasa živine koje, osim u Egiptu, ima u izvesnom broju u Evropi i SAD. U Egiptu postoji nekoliko rasa ili
koje, osim u Egiptu, ima u izvesnom broju u Evropi i SAD. U Egiptu postoji nekoliko rasa ili podtipova direktno izvezene fajumi živine (šakhuk fajumi, dandaravi, rekhamara ili baraka). Kokoši fajumi moraju se držati slobodno, jer su i sada dosta
u izvesnom broju u Evropi i SAD. U Egiptu postoji nekoliko rasa ili podtipova direktno izvezene fajumi živine (šakhuk fajumi , dandaravi, rekhamara ili baraka). Kokoši fajumi moraju se držati slobodno, jer su i sada dosta divlje. Nisu
rasa ili podtipova direktno izvezene fajumi živine (šakhuk fajumi, dandaravi, rekhamara ili baraka). Kokoši fajumi moraju se držati slobodno, jer su i sada dosta divlje. Nisu agresivne prema čoveku ili drugoj živini. Pilići se
živinom jer kokice pronose sa 4 do 4,5 meseci starosti, a petlići počinju da kukuriču sa šest nedelja. Fajumi je sitna živina: koke imaju masu od 1,6 kg, a petlovi do dva kilograma. Veoma su pokretne, brze, spretne, odlični su
egipatske dinastije čuvaju podatke o poludivljoj živini koja je opstala posle katastrofalnih poplava u oblasti Fajumija . One su odlično podnosile toplu i vlažnu klimu jer potiču iz tropskih džungli i vešto su lovile insekte. Šareno perje
leđnim prugama. fajumi živina izuzetno otporna na mnoge bakterije i viruse koji su pogubni po živinu uopšte. Otporne su čak i na opasan ptičiji
po živinu uopšte. Otporne su čak i na opasan ptičiji grip - ne obolevaju od njega fajumi živine imalo je to što su živeli u grupama. Fajumi petlovi nisu bili agresivni, jedinke su imale dobru komunikaciju