samostalno poznavanje većeg broja raznih disciplina. Ograničiću se stoga isključivo na dokaznu moć onog fitonima
«, koliko precizno zapadnoanadolsko i donje-podunavsko musoV »fagus silvatica«. Poslednji oblik ovog fitonima
. Ženska imena davana su prema cveću, a muška su se gradila prema drveću. Prezimena su oblikovana od fitonima
dok je u germ. osnova na - o zamenjena osnovom na - a. Dato je nekoliko primera za takve promene kod fitonima
silvatica). U tom slučaju morao bi se naročitim razlozima pravdati gubitak ovog drugog idioglotskog fitonima
komplikovanija dodaćemo da su se vratili natrag na jug, naišli na Germane i na bukve i tako ponovo došli do ovog fitonima
podudarnost. Ali ta se po mišljenju stručnjaka ne odnosi na protoindoevropski nego na mediteranski fitonim
što i kokkideV »ženska obuća crvene boje«. Odatle se zaključuje da je onomasiologija ovog slovenskog fitonima
doklasičnih Indoevropljana u Lidiji i Misiji koji je u neposrednoj vezi sa problemom bukve. Taj indoevropski fitonim
tome u grč. germ. i slov. I ovde kentumski Grci idu potpuno zajedno sa satemskim Slovenima, jer taj fitonim