hrane. Najstariji izraz za pojam Bog kod Arijevaca ima zajednički osnov u indovedama: ' ' bhaga ' '. ' ' Bag ' ' ima svoj koradikal ' ' dag ' ' po svemu u istom značenju. Drevni koren ' ' bag ' ' znači davati, dodeljivati, a u isto vreme označava i sunce.
Wörterbuch 368). Poznato je da se poslednjoj grupi neutralnih imenica odnosno prideva pridružuju germanski koradikali sa nulskom apofonskom bazom (ghlto) nasuprot normalnim bazama u letskom i slovenskom. Zapadni Finci posudili su iz
BukcoV, makwn makkoV. Kako je grčki relativno najvernije sačuvao prvobitnu fonetsku sliku, treba poći od grčkih koradikala (v. Walde-Pokorny Vergleich. Wörterbuch d. idg. Sprachen II 123). Evo tih grčkih koradikala leksičke grupe bhau - »
, treba poći od grčkih koradikala (v. Walde-Pokorny Vergleich. Wörterbuch d. idg. Sprachen II 123). Evo tih grčkih koradikala leksičke grupe bhau - »blistati«: jae »zablista« jaeJwn »blistav« jaesimbrotoV (jausimbrotoV kod Pindara) »koji
i u tračkom imenu BiJinoi Qra es nasuprot Qunoi i ihtionimu JunnoV »crvenka«. Ništa nisu manje interesantni germanski koradikali , jer pokazuju isto guturalno proširenje koje je konstatovano u doklasičnom baukoV makkoV itd. To su u prvom redu
tome imamo apofonske varijante bhau - (vi-bhavah) b h e u - (jaoV baukoV i bhu - (jukoV). Pre nego objasnimo poslednji koradikal treba pomenuti da proširenje sa bezvučnim guturalom ne nalazimo samo u protoslovenskom fitonimu buku i doklasičnom
sacuvali termin mater kao i neki drugi matrilinearni relikti ukazuju na drugaciju mogucnost tumacenja. Zbog grckih koradikala Dois i Domater dozvoljena je i fonetski potpuno opravdana pripadnost imena Da (j) bog i Dajbahe (singular) leksickoj
glosama titax »kralj« i titene »kraljica« proglasuje mediteranskim t. j. neindoevropskim. I bez obzira na siptarski koradikal dite »dan« i na dolat. titus »columba agrestis, penis, senator«. ocigledno je da se ova doklasicna leksicka grupa ne
tudica tito Titan i t. d. govori i vazan fonetski detalj, sto se njihov osnovni vokalizam poklapa sa staroindiskim koradikalom dideti, i ilir. Dei.patyros, pa se tim putem obezbeduju opsteindoevropske vokalske alternacije i, prema tome,
G / Kortys i maked. Gortynia. To znaci ni tirsensko Cortona. Stoga se mora izvrsiti ponovna analiza i izdvajanje ovih koradikala sa velarnim inicijalom iz grupe hortus, kod koje Hofmann, slicno kao i Meillet, pretpostavlja dvojak determinativ t /
Erweiterung von gher - »fassen«? Znak pitanja je sasvim na svome mestu jer eventualnu depalatalizaciju slovenskih koradikala zbog kontakta sa likvidom r ne mozemo uzeti u obzir sa prostog razloga sto ovde tog kontakta nema. Protiv takve
doron) bez ikakvih teskoca mogle identifikovati sa lat. planus i nem. Flur. Gubitak inicijalskog labijala u dogrckim koradikalima svakako je iste prirode kao i u jermenskom i u irskom lar (od starijeg plaro -). Mislim da je time pripadnost ovog
. grad zrd i greda shvatimo, kako smo vec istakli, kao »debela motka, kruta greda i sve konstrukcije od nje«. Latinski koradikal crates sa svojim dugim vokalom koji pokazuje i u ovom slucaju smenu »lake« i »teske« baze (isp. grc. kartallos) govori
utvrduje iznesena identifikacija dackog i trackog drustveno-ekonomskog termina deva sa istovetnim slovenskim koradikalima .
vezu tih reci sa lat. vincio. Ta je veza uostalom bila neodrziva vec i sa tog razloga sto toboznji latinski koradikal ne dokazuje ocekivani bezvucni labiovelarni gutural koji bi nam jedino dao prava da grcku leksicku seriju impsas