slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "funkcionalistički".
Kliknite za traženje
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
internacionalni tipografski stil. Pojam internacionalni stil bio je upotrebljen kao obeležje minimalističkih i funkcionalističkih tendencija u modernoj arhitekturi 20 - ih i 30 - ih godina XX veka; prvi put kao naslov za izložbu 1932. godine u muzeju
učenja i podučavanja, osvešćivanje paradoksa nastavničkog poziva, pravljenje razlike između idealističkog i funkcionalističkog poimanja aktera procesa učenje-poduka, i refleksiranje ukupnog načina rada na ovom predavanju na grupni nastavni
religije poznaje dva osnovna stanovništa o posmrtnim ritualnim i podjednako ih smatra vrednima. Jedno je funkcionalističko (na primer Bronislav Malinovski) i ono drži da su posmtrni običaji i socijalni mehanizmi za ponovno prilagođavanje
, nusprodukt procesa industrijalizacije. Kako je primetio Brubejker, ovo objašnjenje zaobilazi opšti problem funkcionalističke analize istaći da je neki fenomen neophodan ili koristan za funkcionisanje bilo čega, još ne znači da je objašnjeno
društvo, ali to uopšte ne objašnjava poreklo i širenje nacionalizma (Smith, 1998: 36). funkcionalistički argument Ernesta Gelnera... opovrgnuće činjenica da su se svi prvobitni nacionalizmi etablirali pre
stanovište. Potom se diskutuje o dva temeljna pristupa religiji i o dve opšte definicije religije: supstativnoj i funkcionalističkoj . Na kraju se definiše religioznost u kontekstu sociološkog iskustvenog istraživanja vezanosti ljudi za religiju i
takođe, nije jedinstven pa se razlike u pristupu najevidentnije uočavaju na nivou globalnih socioloških teorija: funkcionalističke , marksističke, fenomenološke. Isto tako, malo će istraživača dovesti u pitanje samo postojanje religije. Brojne
Đure Šušnjića, prirodno, dovodilo je u pitanje isključivu teorijsku plodnost marksitičkog pristupa, ali isto tako i funkcionalističkog i strukturalističkog.
razlikuje. Zbog toga se za Šušnjića religija primarno mora definisati po svojoj suštini a ne po svojim funkcijama. U funkcionalističkim definicijama religije pak situacija oko određenja religije je sasvim suprotna. Sve što ima neku funkciju, makar ta
i nereligijskog. U domaćoj sociološkoj istraživačkoj praksi ima, međutim, primera koji pokazuju pristajanje uz funkcionalističku definiciju religijskog fenomena (Bešić, Đukanović, 2000), koja je pritom široko teorijski obrazložena, ali koja
situira unutar (promenljivog) ljudskog konkretno-istorijskog sveta, on kristališe svoje shvatanje kako izvan funkcionalističke tako i izvan fenomenološke tradicije koja baš želi da razume suštinu religije i njenu specifičnost među duhovnim
planu sa izbegavanjem brojnih apriorizama koji se mogu naći u nekim drugim pristupima religiji i religioznosti. Funkcionalistički pristup religiji razumeva religiju pre svega prema njenim funkcijama koje ime u društvu. Najdoslednije razvijenu
razumeva religiju pre svega prema njenim funkcijama koje ime u društvu. Najdoslednije razvijenu sociologističku i funkcionalističku teoriju religije kod domaćih istraživača nalazimo u delu Miloša Bešića i Borislava Đukanovića Bogovi i ljudi (
, zajednice i religije, autori vrše njeno propitivanje u okvirima tri globalne teorije XIX i XX veka: marksističke, funkcionalističke i fenomenološke. Ova poslednja, koja religiju tretira kao posebnu i autonomnu delatnost ljudskog duha i koja
, formi zajednice, tj. Gemeinschafta u Tenisovoj / Tönnies / terminologiji (Bešić, Đukanović, 2000:32; 48; 65; 77). Funkcionalističko shvatanje religije kod autora dolazi do izražaja u njihovom uverenju da mnoge ljudske vrednosti, sistemi ideja i