slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza
pojavlja u sličnom kontekstu kao "hidrogenizacija".
Slični izrazi i sinonimi za
Kliknite za traženje
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
biljem. Osim što je niskokalorična, salata je izvor vitamina i minerala. hidrogenizacije (očvršćivanja), dobijenim manipulacijom na molekularnom nivou.
su se kako je najveći doprinos saznanje da folna kiselina sprečava porođajne malformacije. Rezultat je to gotovo pedesetogodišnjeg naučnog rada, a danas se u većini razvijenih zemalja ishrana trudnica dopunjuje folnom kiselinom. Takođe, postoje inicijative saniranja deficita i na nivou populacije tako da se hrana, najčešće žitarice, obogaćuje folnom kiselinom, na primer u SAD-u i Velikoj Britaniji. Sve te mere su doprinele značajnom sniženju stope porođajnih malformacija, posebno spina bifidae. Još jedno značajno otkriće je saznanje da trans-masne kiseline koje nastaju hidrogenizacija biljnih ulja, najčešće pri proizvodnji margarina, imaju nepovoljan uticaj na zdravlje srca i krvnih sudova. To saznanje je uzrokovalo korenite promene prehrambenih smernica i ogromne investicije u prehrambenoj industriji kako bi se smanjila prisutnost tih nepoželjnih masnih kiselina u ishrani. To je primer dobre saradnje naučne zajednice i prehrambene industrije jer je na globalnom nivou unos trans-masnih kiselina značajno smanjen, a ta će mera sigurno doprineti smanjenju stope kardiovaskularnih bolesti. Brojna značajna otkrića tokom poslednjih trideset godina bila su
drugom poluvremenu igrali mnogo bolje i zasluženo slavili, rekao je selektor Severne Irske. hidrogenizacija stetna po zdravlje, interesuje me da li Sojin maslac sadrzi trans masne kiseline i ako sadrzi u kojim kolicinama je rec?
proizvodimo, i tehnologije koje koristimo, budu najkvalitetnije, i da sadržaj tih sirovina bude što je god moguće manje izmenjen. Takođe, planiramo da sve više koristimo organske sirovine. hidrogenizacije je sadržao trans masti, tako da se i dalje na nekim forumima provlači ova tema.
nalaze se u biljnim uljima a omega 3 - masne kiseline (linoleinska) možemo pronaći u ribi i ribljem ulju. One su esencijalne, što znači da moramo da ih unesemo hranom jer organizam ne može sam da ih sintetizuje. Trans masne kiseline, iako spadaju u grupu nezasićenih masnih kiselina, podižu nivo lošeg holesterola u krvi a istovremeno smanjuju nivo dobrog holesterola u krvi, stoga je posebno važno paziti na njihov unos. One mogu biti u maloj količini prirodno prisutne u namirnicama (mlečni proizvodi, meso) a nastaju i prilikom procesa hidrogenizacije biljnih ulja prilikom proizvodnje nekih namirnica. S obzirom na njihov štetan uticaj, Nestlé aktivno radi na uklanjanju trans masnih kiselina iz svojih proizvoda.
sobnoj temperaturi tečne ili meke konzistencije. Omega-3 i omega-6 masne kiseline su tipa polinezasićenih masnih kiselina, a spadaju u red esencijalnih masnih kiselina jer ih naše telo ne može samo sintetisati, pa se moraju unositi hranom. Zasićene masne kiseline su obično čvrste konzistencije na sobnoj temperaturi i uglavnom se nalaze u namirnicama životinjskog porekla, kao što je meso, mlečni proizvodi i puter, biljni izvori ovih masnih kiselina su kokosovo, palmino i neka druga "egzotična" ulja. Trans masne kiseline nastaju u tečnim biljnim uljima koja su prošla hemijski proces hidrogenizacije dodavanjem atoma vodonika, kako bi za potrebe tehnološkog procesa prešle u čvrsto stanje na sobnoj temperaturi. Ova hidrogenizovana i delimično hidrogenizovana ulja se nalaze u većini margarina i prženoj hrani, a dodaju se i radi poboljšanja ukusa, konzistencije i produženja trajnosti grickalice, keksevi i krekeri. Svaka masnoća u namirnicama se sastoji od mešavine mononezasićenih, polinezasićenih i zasićenih masnih kiselina. Nije preporučljivo da se neka vrsta masnih kiselina potpuno izbaci iz ishrane, ali treba imati na umu da povećan unos mononezasićenih masnih kiselina i
¶ hidrogenizacije biljnih ulja pri temperaturi od 260 C, kako bi se dovela u čvrsto stanje. Time se postiže bolji ukus, mazivost i produžava vek trajanja. Međutim, tim postupkom se nezasićene masne kiseline prevode u zasićene, pa on predstavlja mešavinu izmenjenih i zasićenih masti.
]; hidrogenizacija da bi ostalo stabilno, pa nema ni pretećih transmasnih kiselina.
svuda da bi bio u prilici da budes menadzer, a ne strucnjak i analiticar. (analiticar amater, 22. jul 2013 18:20) hidrogenizacijom biljnih ulja. Sto znaci da taj "SIR" mleko nije video. A o stetnosti trans mati (Hidrogenizovane biljne masti) mozes citati ovde: [ link ] Pa ti i dalje kupuj madjarski tzv. SIR po jeftinim cenama. Iz njega je izvadjena mlecna mast i dodata hidrogenizovana biljna mast, tj margarin. [ link ] (Sale Subotica, 22. jul 2013 17:13)
tvrdi da je dužnička kriza Evropu dovela do ruba ekonomskog kolapsa i da je praktično neizbežno da bar jedna od pogođenih zemalja članica napusti evrozonu, odnosno da je neizbežno da Evropa sačini plan B kako bi izašla iz krize. hidrogenizacije pod visokim pritiskom ili elektrolitičkom redukcijom. Može se proizvesti iz genetski modifikovanog kukuruza, ali još nije moguće dati konačnu procenu delovanja tako dobijenog sorbitola.
10 odsto organske materije, kerogena (ulja). Obično nastaju u većim jezerima, močvarama ili plitkim delovima velikih voda. Pod određenim uslovima prerade i na određenoj temperaturi, od njih se dobijaju gas i ulje. Ulje može direktno da se sagoreva ili da se prerađuje u sintetičku naftu koja ima identične karakteristike kao i sirova nafta. Škriljci se prvo vade iz zemlje bilo površinskim kopom ili podzemnim kopanjem i onda odvoze na mesto na kome se vrši prerada. Stari način prerade podrazumeva razbijanje stene na komade, izvlačenje kerogena i njegovu preradu procesom hidrogenizacije u gorivo. Dva glavna problema u tom procesu su preostala suva masa koju nije moguće vratiti na mesto odakle je izvađena i zagađena voda, nastala preradom kerogena, koju je neophodno smestiti u posebne bazene kako bi se sprečilo njeno mešanje sa izvorima pijaće vode i plodnim zemljištem.
podlogu dela Panonske Nizije, kojoj pripadaju Bačka ravnica i komasaciono područje katastarske opštine Bački Petrovac, predstavlja pretaložen, zabaren i oglejan les. Naime, Panonska Nizija, kao tektonska potolina, bila je u Tercijeru ispunjena vodom i zasuta debelim naslagama jezerskih i morskih sedimenata (laporci, gline, peskovi i td.). Ovi sedimenti su, u Diluvijum, u prekriveni naslagama lesa, a u poslednjoj Vurmskoj glacijaciji, les je navejan vetrom, padao u zaostale močvare i bare ili je pretaložen kasnijom rečnom erozijom. Na ovaj način, procesom hidrogenizacije , došlo je do metamorfoze lesa, njegovog zabarivanja, oglejavanja i oglinjavanja, pa je postao glinovitiji od tipičnog lesa.
sa razvijenog vebsajta. hidrogenizacije . To je proces kada se tečna ulja prevode u polučvrste i čvrste masti. Tipičan primer za to je proizvodnja margarina - kaže doktor Jelena Gligorijević, načelnica odeljenja za ishranu Kliničkog centra Srbije. Ovim procesom, proizvodima se produžava rok trajanja, poboljšava ukus, proizvodnja je jeftinija i lako se koriste, što je dovelo do njihove masovne upotrebe u svakodnevnoj ishrani.
postupak dovodio je do stvaranja nepoželjnih transmasnih kiselina koje se povezuju s kardiovaskularnim bolestima. Savremeni margarini uglavnom ne sadrže transmasne kiseline ni holesterol. hidrogenizaciji biljnih materija doveli su do dodavanja biljnih masti, a između 1900. i 1920. godine proizveden je oleomargarin od kombinacije životinjskih i biljnih masti. Depresija nastala tridesetih godina XX veka, a zatim i Drugi svetski rat, doveli su do nestašice životinjskih masti, i do 1945. godine margarin je gotovo potpuno nestao s tržišta. U SAD su problemi s nabavkom i promene zakonskih propisa naterali proizvođače da se do 1950. godine skoro potpuno prebace na biljne masti, čime je industrija ušla u novu eru proizvodnog razvitka. Tokom Drugog svetskog rata, u Velikoj Britaniji
1995. mjerili su količinu pojedinih minerala u jabukama da bi utvrdili razliku koja je nastala u zadnjih dvadeset godina. Dvadest godina ranije u jabukama je bilo: 78 % više kroma, 63 % više kalcijuma, 168 % više magnezijuma, 70 % više bora, 188 % više litijuma, ali zato 63 % manje izuzetno štetnog aluminijuma. hidrogenizacije , ultrafiltracije i mnogih drugih postupaka »moderne« prerade hrane.