ruralne i urbane kulture i subkulture na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou; rodni identitegi, mediji i identitetske prakse; dualizam i paralelizam običajnog i građanskog prava, narodna i alternativna medicina, demografija i
, mrtvih, ranjenih, istraumiranih, patološki poremećenih i / ili sličnih likova (poslovično u stanju bračne, identitetske Pročitaj ceo članak »
država. Trenutno javno pozicioniranje Crne Gore kao građanske, odnosno, njeno neutralno pozicioniranje u odnosu na identitetske obrasce koji u njoj uveliko deluju i sukobljavaju se ima za cilj pripremu za kasnije repozicioniranje. Dakle,
veoma promenjena u odnosu na 1912. godinu pa i na vreme posle Drugog svetskog rata. Teško je, zbog duboke emocionalne i identitetske veze s tim prostorom, doneti tešku ili ako hoćete politički pragmatičnu odluku i u potpunosti ga se odreći. To nije samo
, a posle nije bitno. Vazno da drzavna administracija primi plate. Drzava parazit. identitetske politike
, kada sve podseća na ratne devedesete, u Hrvatskoj zavisi u prvom redu od jačanju njihove institucionalne, razvojne i identitetske politike, smatra Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog veća i zastupnik SDSS u Saboru Hrvatske.
kapacitetima. Identitetske prepostavke održivosti zasad su najslabije razvijene zbog veće posvećenosti povratku izbeglica i njihovim
između zajednice i crkve i obnavljanje ukupne spomeničke baštine predstavljaju nužne pretpostavke za jačanje identitetske održivosti.
ništa se bitno nije promenilo ni posle smrti Josipa Broza Tita, maja 1980. godine, ipak većina je zapala u neku vrstu identitetske panike što se očituje i na saborima gde u tom periodu možemo pratiti programe sa svim odlikama nekrokratije i panike,
sila koja valja brda i doline? Da li su te tri glave od Crne Gore napravile mutanta? > > ceo tekst identitetske šizoidnosti je što se podela ne svodi na jasno diferencirane entitete, već postoje kombinovani i dvostruki
, tako što su u jednu njegovu polovinu, umjesto zavjetnog kosovsko-njegoševskog sadržaja, instalirali kontinuitet identitetske praznine. > > ceo tekst
doniranih od strane samih LGBT osoba i kroz njihovo prezentovanje u galerijskom prostoru, problematizuje se pitanje identitetske vidljivosti kroz institucije, odnosno: da li pojedinac / pojedinka postoji nezavisno od institucije, koju on / ona
značaja za definisanje ne samo kulturne politike već i celokupnog društvenog razvoja. Bez određenja spram identitetske osnove društva, kulturna politika kao specifična aktivnost kreće se ili oko apstraktnih paradigmi odvojenih od
za odmorom / zabavom, rešavati problem otpada, signalizacije i sl, referirajući se pritom na lokalne specifičnosti i identitetske oznake kako u širem smislu regije i grada, tako i u užem smislu pojedinih delova grada, ulica, zgrada. Radionica bi kroz
demokratije, mira, tolerancije i pluralizma ostaje pitanje da li je ova vrsta nelegitimne supstitucije, takoreći identitetske prevare, iznova pokazala da promišljanje univerzalnog humaniteta uopšte može biti sprovedeno kroz kategorije