), ma kakav bio element, na kome su postavljeni: zemlja, voda, vatra, vazduh, a vezuje se za neobičnu ličnost Kozme Indikoplova slavnog moreplovca I istoričara iz VI veka. Neverovatna minijatura Antipoda, bila je deo repertoara
otuda ponovo izlazilo. Elementi ove arhaične koncepcije preživeli su čak do rimskog doba, o čemu svedoči delo Kozme Indikoplova ( T. VII: 4 ). Ovaj koncept stalnog njihanja sunca na nebu naročito je očigledan u zonama blizu polarnog kruga, gde pola
navodi se u pozivu oštećenima da se pridruže grupi nezadovoljnih klijenata KBC banke, koji planiraju tužbu . INDIKOPLOV ¶
, Kristifora Kolumba ... S puno razloga smatra se da je najveći putnik Vizantijskog carstva bio Kozma Indikoplevst ( Indikoplov ) koji je živeo u 6. veku
se da je najveći putnik Vizantijskog carstva bio Kozma Indikoplevst ( Indikoplov ) koji je živeo u 6. veku Indikoplova ¶
cara Justinijana I Velikog ( 527 565 ), između 545. i 547. godine. U vreme kad je napisao Hrišćansku topografiju Kozma Indikoplov već je bio autor dva spisa iz geografije i astronomije koji, nažalost, nisu sačuvani. Ovaj energični trgovac i odvažni
Arabije, istočne Afrike, Persije, Cejlona ( Sri Lanke ). Već su mu savremenici dodelili nadimak Indikoplevst ( Indikoplov ), to jest onaj koji je plovio u Indiju, zato što je, po svoj prilici, posetio i ovu egzotičnu zemlju obavijenu legendama
književnim spomenicima 6. veka osobeno mesto zauzima veoma poznato i u toku celog srednjeg veka rado čitano delo Kozme Indikoplova pod nazivom Hrišćanska topografija. Kad je žanr u pitanju, ovaj spis teško se može razvrstati i ne uklapa se u
da pročitamo u Hrišćanskoj topografiji. Vizantijski zlatnik s likom cara Justinijana I Velikog, savremenika Kozme Indikoplova , nađen je u Švedskoj, s jedne strane, i u dolini kineske reke Hoangho ( Žuta reka ), s druge strane. Do danas nije pouzdano
jedne strane, i u dolini kineske reke Hoangho ( Žuta reka ), s druge strane. Do danas nije pouzdano utvrđeno da li je Kozma Indikoplov zaista posetio Indiju ili je za svoj opis koristio priče drugih putnika. Njegovi neodređeni iskazi po tom pitanju
zemlje koje su Evropljani stvorili u rimsko doba i u ranom srednjem veku. Severna obala Indostana, koju je opisao Kozma Indikoplov , u 6. veku bila je bogata zemlja s mnoštvom trgovačkih gradova, podeljena na niz državica čiji su vladari neprestano
u vojnim pohodima, indijskim slonovima obično su sekli kljove. Ove životinje procenjivane su po veličini. Kozma Indikoplov beleži da su ih merili od peta do temena i, u zavisnosti od te mere, plaćali za njih od pedeset do sto zlatnika, čak i više .
grčku kosmogoniju i da je zameni biblijskim predstavama o vasioni. Oslanjajući se na Bibliju i spise svetih otaca , Indikoplov je sistemu Klaudija Ptolomeja, znamenitog aleksandrijskog geografa i astronoma, suprotstavio hrišćansku
Kozma je objašnjavao dejstvom anđela koji ispunjavaju predskazanja Boga. Neobična slika sveta koju je stvorio Kozma Indikoplov ni u kom slučaju nije bila njegovo otkriće. Stvarajući je, pisac se oslanjao na veoma star prikaz: predstava sveta u
da je doprlo kako u zapadnu Evropu tako i Rusiju. Naročito su poznate znamenite minijature Vatikanskog rukopisa Kozme Indikoplova iz 9. veka. Na širokom prostoru pravoslavnog sveta Kozmin tekst se prepisivao i u 15, 16. i 17. stoleću. Posebno je