je Pruitt-Inahara čijom se upotrebno eliminiše potreba za klemovanjem karotidnih arterije. Tehnika plasiranja intraluminalnog protektivnog shunt-a prikazana je na Slikama 15.1 i 15.2.
mmHg. Pošto nema jasnih kriterijuma, jasno je da se ovaj parametar ne može smatrati pouzdanim indikatorom za upotrebu intraluminalnog šanta.
krvarenje signalizira da je retrogradni pritisak preko 50 mmHg, te se endarterektomija može završiti bez intraluminalnog shunta, međutim ovaj podatak je krajnje aproksimativan.
može završiti bez intraluminalnog shunta, međutim ovaj podatak je krajnje aproksimativan. intraluminalnog shunt-a
nekoliko hiljada operisanih pacijenata (možda najveći broj pacijenata u jednom centru) bez i jednog slučaja primene intraluminalnog shunt-a tokom everzione endarterektomije sa sjajnim ranim i kasnim rezultatima.
ranim i kasnim rezultatima. intraluminalnog shunta govori da se moramo pouzdati u rezultate peroperativnog neurološkog mortaliteta i morbiditeta različitih
hipoperfuzija, koja se može sprečiti kontrolisanom dužinom klemovanja i rutinskim ili selektivnim postavljanjem intraluminalnog shunt-a, 2. Cerebralna hiperperfuzija, kao rezultat otklanjanja stenoze i priliva neuobičajeno velike količine
transponirati arteriju ispred n. hypoglossus-a, da bi se izbegla kompresija. intraluminalnog shunt-a tokom everzione endarterektomije je moguća. Plasiranje shunta moguće je: (1) pre početka endarterektomije
arterijskog lumena, ili (2) nakon endarterektomije, a pre početka reimplantacije. Indikacije za primenu intraluminalnog shunt-a su iste kao i kod standardne metode. Obzirom da everziona endarterektomija zahteva znatno kraće vreme
tokom klemovanja karotidnih arterija, pa je dobro da se vreme klemovanja skrati. intraluminalnog shunt-a je otežana, mada ne onemogućena, tokom everzione endarterektomije. Everziona endarterektomija nije
klemovanja je duže. Duže vreme klemovanja povećava mogućnost ishemičkih lezija mozga intraoperativno. Primena intraluminalnog shunt-a jeste protektivna mera, ali ne apsolutno sigurna.
monitoringa cerebralnih funkcija tokom operacije, uz što kraće klemovanje arterija i / ili plasiranje protektivnog intraluminalnog shunt-a. Intraoperativni monitoring moždanih funkcija se vrši elektroencefalografijom, transkranijalnim
obično je neophodno produženje by pass grafta. intraluminalnog shunt-a. Obično se koristi opšta endotrahealna anestezija. Otklanjanje tromba, koji se najčešće nalazi u nivou
i povraćanjem). U slučaju kompletne opstrukcije koja traje duže vremena razvija se akutni holecistitis. Porast intraluminalnog pritiska i distenzija zida žučne kese stimuliše sintezu prostaglandina, mediatora inflamatornog
arterije i / ili aorte se završava što je brže moguće, najčešće inter poniranjem sintetskog grafta. intraluminalnog shunt-a je ovde nešto ređa nego kod posttraumatskih rekonstrukcija karotidnih arterija. Većina vaskularnih