njima često i zovu. Na pr. u Borkovićima su krajevi: Radovići, Londrovići, Delići i Nedići; u G. Crkvicama: Nikovići, Jerinići , Šarići, Vojvodići, Kneževići itd. Kako su pojedini krajevi dosta veliki, sa 15 ili 20 kuća, često ih poneki nazivaju

veka, slava im je sv. Đurđic [ 141 ]. Ćor-Ilići u Ploči, doselili se u prvoj polovini XVIII veka, slave Srđev-dan [ 142 ]. Jerinići (staro prezime Kujundžići) u Klupcima, doseljeni u prvoj polovini XVIII veka, slave sv. Nikolu [ 143 ]. Dragićevići i

, vode su građene i pije se kišnica i sniježnica. Jerinići , Nikovići, Baucale i Bojati. Neiskusnu posmatraču izgleda kao da su ovi krajevi zasebna sela, te ih i zovu: selo

, Baucale i Bojati. Neiskusnu posmatraču izgleda kao da su ovi krajevi zasebna sela, te ih i zovu: selo Kneževići, selo Jerinići , selo Nikovići. Ova neučvršćenost između sela i kraja znak je da su to nova naselja.

su iz Drobnjaka od Cerovića iz Tušine. Doselio se Živko, po njemu Živkovići, a po njegovoj ženi Jerini poznat kraj Jerinići . Rod su im Gašovići i Likići.

prezimena se dešavalo lako, slava je više nego porodična relikvija, to je differentia specifica moje porodice: Jerinići koji slave sv. Nikolu došli su 1739. godine iz Pive, bežeći pred turskim nasiljem. Po predanju svo stanovništvo Pive

Branilo je nazvan Jovan, pa potomci slave sv. Jovana. Od Ruđa su: Gagovići, Glomazići, Pejovići, Krunići, Suknovići, Jerinići , Bajovići, Vračari, Govedarice, Đajići, Đačići, Đurkovići, Nikolići, Šumići svi Pivljani koji slave sv. Nikolu su

, čopore pasa, Ćir Antinu česmu.... To je učinak JERININE vladavine za godinu dana a vi sad tražite Vilu Obrenovića da je Jerinići dokusure