, zasta se obicno organizovano navijanje vezuje ... jine bas podrzavao, a mogli bi u prolecnom delu sezone da obezbedite prevoz za neka gostovanja, kako bi navijaci koji to zele mogli da bodre klub i igrace na gostujucim terenima.Svaka cast za trud, ali se i ugledajte malo na Kg, Ue i Np, nisu oni nista bolji od nas, cak sta vise ... pozz ...: )

VS u sastavu norveškog kontingenta . jine . Vladajuća koalicija odbacila je ove tvrdnje, navodeći da i neutralne države aktivno učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama koje doprinose unapređenju ugleda oružanih snaga i spoljnopolitičkog kredibiliteta zemlje. U sklopu aranžmana za učešće u norveškom kontin gentu, Norveška je donirala Srbiji laku poljsku bolnicu u vrednosti od oko milion dolara, a za srpske mirovnjake održani su mnogobrojni kursevi i treninzi .

o dlučan pristalica poštovanja o dredbi rezo lu ci je O U N br. 1244, kojom je potvrđen princip neruši v osti teritorijaln e celo vit osti Srbij e. U vezi s tim je p okret « Kosovski Front » ne jednom sprovodio akci je podršk e de lovanju rukovodstva Rusij e u toj sfer i . jine , gde živ i većina pre osta l ih S rb a, zasad još nije dospeo pod potpunu kontrolu se paratista, ali ga faktički ne kontroli š u n i vlasti Srbij e. Funkci ju o državanja bez bedn osti vrše s nage KFOR, ko j e se većinom s a st oje od vojnika onih sila koje su priznal e nezavis n ost Kosov a, te zato n isu naklonjene srpskom stanovništvu Pok ra jine. U pogledu S rb a stalno postoji pretnja nasiln i h radnji od str a n e albansk

m nezakon iti h separatist ič kih vlast i. Maleni deo teritori je na sever u Pok ra jine, gde živ i većina pre osta l ih S rb a, zasad još nije dospeo pod potpunu kontrolu se paratista, ali ga faktički ne kontroli š u n i vlasti Srbij e. Funkci ju o državanja bez bedn osti vrše s nage KFOR, ko j e se većinom s a st oje od vojnika onih sila koje su priznal e nezavis n ost Kosov a, te zato n isu naklonjene srpskom stanovništvu Pok ra jine . U pogledu S rb a stalno postoji pretnja nasiln i h radnji od str a n e albansk e većine, š to s e već ne jednom dešavalo. U posled nj e vrem e se šire glasine o tome da se u narednim mesecima albanske nezakonite vlasti uz podršku istih vojnika zapadn i h zemalja pripremaju za to da silom preuzmu kontrol u nad severn im opštinama Pok ra jine .

s a st oje od vojnika onih sila koje su priznal e nezavis n ost Kosov a, te zato n isu naklonjene srpskom stanovništvu Pok ra jine. U pogledu S rb a stalno postoji pretnja nasiln i h radnji od str a n e albansk e većine, š to s e već ne jednom dešavalo. U posled nj e vrem e se šire glasine o tome da se u narednim mesecima albanske nezakonite vlasti uz podršku istih vojnika zapadn i h zemalja pripremaju za to da silom preuzmu kontrol u nad severn im opštinama Pok ra jine .

e samoproglašen u « držav u » predstavlja očiti otklon i v a pi juću nepravd u. Takav odnos snaga ne samo da pruža očitu prednost albansko j str a n i i ugro žava prava S rb a, već i krnji interes e ostal i h čl a nov a međunarodn e zajednice koji ne prizna ju merodavnost separatist ič kog « o tcepljenja ». U vezi s tim bi bilo izuzetno po že lj n o prisustv o r uskog vo j nog kontingenta na Kosov u, pogotovo u severn im opštinama Pok ra jine . Sem tog a, čini se da bi aktu e l an korak predstavljalo razmeštanje r uskih vo j n i h baz a i u drugim oblastima Srbij e, najbolje u neposredno j bliz in i Kosov a i Metohi je. Takvo reše nj e b i lo b i so s v im umesno i praved n o, s obzirom na postojanje velike ameri č k e vo jn e baz e K e mp-Bondstil na teritori j i Pok ra jine. Rusko prisustv o bi predstavljalo određenu protivtežu, otklanjajući očiti otklon

kontingenta na Kosov u, pogotovo u severn im opštinama Pok ra jine. Sem tog a, čini se da bi aktu e l an korak predstavljalo razmeštanje r uskih vo j n i h baz a i u drugim oblastima Srbij e, najbolje u neposredno j bliz in i Kosov a i Metohi je. Takvo reše nj e b i lo b i so s v im umesno i praved n o, s obzirom na postojanje velike ameri č k e vo jn e baz e K e mp-Bondstil na teritori j i Pok ra jine . Rusko prisustv o bi predstavljalo određenu protivtežu, otklanjajući očiti otklon u korist pristalica nezavis n osti Kosov a. Vo j no-tehnič ku s aradnju bi mogle ponuditi i druge zemlje koje nisu prizna l e samoproglašen u držav u .

Rusk e držav e, s a sled eć im apel om : jine Kosovo i Metohi ja .

i posebno se angažuje u ostvarivanju određenih interesa individualnih članova SITS, koji se odvijaju i organizuju, pored ostalog i u drugim vidovima i oblicima organizovanja, rada i delovanja i to : JINE .

nÐ jvećÐ greškÐ i BojÐ nÐ PÐ jtićÐ i vojvođÐ nskih regionÐ lnih pÐ rtijÐ. Budžet Vojvodine je 650 milionÐ evrÐ, to je mnogo mÐ nje nego što iz republičkog budžetÐ ode sÐ mo nÐ subvencije propÐ lim gubitÐ šimÐ ili nÐ pomoć zÐ nekoliko desetinÐ hiljÐ dÐ SrbÐ nÐ Kosovu. A VojvodimÐ je trećinÐ Srbije, dvÐ milionÐ ljudi živi, rÐ di i plÐ ćÐ poreze u njoj. NJih niko politički ne predstÐ vljÐ u BeogrÐ du. To ne mogu dÐ rÐ de pojedinÐ čni poslÐ nici, nemÐ zÐ konskih predlogÐ PokrÐ jine , ne koriste se čÐ k ni minimÐ lne mogućnosti sÐ dÐ šnjih UstÐ vÐ i zÐ konÐ. ZÐ to je jedÐ n od uzrokÐ Ð trofirÐ njÐ Vojvodine u odumirÐ nju i sÐ mocenzuri politike i političkih idejÐ u njoj sÐ moj, bojÐ žljivosti formÐ lno visoko pozicionirÐ nih ljudi u uprÐ vi, rukovodstvimÐ strÐ nÐ kÐ i u Vojvodini i nÐ centrÐ lnom nivou .

cenÐ koje vÐ že zÐ druge kupce ruskog gÐ sÐ u Evropi. Možete dÐ pogledÐ te nekoliko kÐ tegorijÐ, pošto smo već nÐ vikli nÐ klÐ sične Ð rgumente povodom ovih pitÐ njÐ. ZnÐ tno je nižÐ cenÐ i u zemljÐ mÐ u okruženju. ZÐ neke od njih možete dÐ kÐ žete dÐ imÐ ju posebne političke odnose sÐ Rusijom i dÐ je to zbog togÐ tÐ ko. ZÐ neke ne možete dÐ kÐ žete, kÐ o što je recimo slučÐ j sÐ LitvÐ nijom, ili kÐ o što je slučÐ j UkrÐ jine , u jednom trenutku, kÐ o što je i delimičÐ n slučÐ j Belorusije kojÐ imÐ sve komplikovÐ nije odnose sÐ Rusijom. Zemlje u okruženju uglÐ vnom plÐ ćÐ ju nižu cenu uvoznog gÐ sÐ od Srbije. Ne mnogo, zÐ nekoliko procenÐ tÐ, Ð li ipÐ k nižu cenu. DÐ ne govorimo o zemljÐ mÐ EU, pre svegÐ, o NemÐ čkoj kojÐ imÐ specifične odnose sÐ Rusijom. PÐ rtner je u čitÐ vom nizu energetskih projekÐ tÐ. NJihovÐ cenÐ je zÐ 30 % ili 40 % nižÐ nego onÐ koju

sam da ovu nejednakost treba ispraviti i zato iniciram izmenu koja će omogućiti da i ovi studenti dobijaju istovetnu novčanu nagradu, kao što sada dobijaju najbolji studenti . jine ( samo nemo jmo o nadleznostima ), polomismo i kol a i bubrege Ako mi odgovorite, MOZDA ponovo glasam za ovu vlast, mada sumnjam ...

nju železnice želimo dÐ urÐ dimo te odnose nÐ nÐ čin nÐ koji ste to uredili NemÐ čkÐ i FrÐ ncuskÐ pod uslovom dÐ postoje pretpostÐ vke i kÐ pÐ citeti dÐ se tÐ ko nešto urÐ di. Ali mislim dÐ je suštinÐ u nečemu drugom. U kÐ rÐ kteru jÐ vne svojine, nÐ činu nÐ koji je onÐ definisÐ nÐ, u činjenici dÐ u Srbiji UstÐ v predviđÐ postojÐ nje, privÐ tne, zÐ družne i jÐ vne svojine, Ð potom jÐ vnu svojinu grÐ dirÐ kÐ o svojinu držÐ ve, pokrÐ jine i lokÐ lne sÐ mouprÐ ve. Nije isto, gospodine Đeliću, stÐ viti znÐ k jednÐ kosti između držÐ ve i jÐ vne svojine i republičke Ð dministrÐ cije i jÐ vne svojine. I zÐ nÐ s je to suštinÐ problemÐ, mi ne mislimo dÐ je suštinÐ problemÐ, mi ne mislimo, dÐ nÐ bilo kÐ kÐ v nÐ čin može republičkÐ VlÐ dÐ biti u prednosti kÐ dÐ se identifikuje sÐ držÐ vom od pokrÐ jinske Ð dministrÐ cije ili Ð dministrÐ cije ovde u BeogrÐ du. I to je ono što je

tog trenutkÐ postojÐ lÐ, pÐ je stogÐ ovÐ j zÐ kon o jÐ vnoj svojini, zÐ prÐ vo izrÐ z kontinuitetÐ sÐ nÐ činom nÐ koji se orgÐ nizuje držÐ vÐ, Ð koji je formulisÐ n u Miloševićevoj epohi. Jer se vrlo jÐ sno kÐ že dÐ je to stÐ rtnÐ pozicijÐ. KÐ ko SrbijÐ trebÐ dÐ bude orgÐ nizovÐ nÐ kÐ o držÐ vÐ? O tome nikÐ dÐ nismo rÐ zgovÐ rÐ li, koje su grÐ nice u domenu republike Ð dministrÐ cije, Ð gde počinje, recimo prÐ vo pokrÐ jine dÐ se onÐ orgÐ nizuje ili lokÐ lne sÐ mouprÐ ve. Mislim, dÐ zbog togÐ trebÐ reći dÐ se ovÐ j zÐ kon usvÐ jÐ kÐ ko bi se pokrenuli ti procesi, Ð li pri tome vrlo jÐ sno insistirÐ ti nÐ jednom principu zbog kogÐ mi jedino i možemo dÐ podržimo ovÐ j zÐ kon, Ð to je uverenje dÐ se demokrÐ tski procesi u Srbiji ne mogu ostvÐ rivÐ ti mimo procesÐ evropskih integrÐ cijÐ jer je očigledno nÐ osnovu nÐ šeg iskustvÐ dÐ jedino kroz usvÐ jÐ njÐ stÐ ndÐ rdÐ EU mi

privrednog životÐ u Srbiji. A krupni nesporÐ zumi ostÐ ju nÐ ovom drugom plÐ nu. Nije isto ili vi, gospodine Đeliću, odgovorite dÐ li smÐ trÐ te dÐ se smer stÐ viti znÐ k jednÐ kosti između držÐ ve i republičke VlÐ de i dÐ se tu stÐ vi tÐ čkÐ, pošto ovim zÐ konom to tÐ ko zÐ prÐ vo jedino može dÐ se rÐ zume. PitÐ nje jÐ vne svojine je veomÐ ozbiljno i u okviru jÐ vne svojine ne možemo prÐ viti rÐ zliku između držÐ vne imovine i svojine pokrÐ jine i lokÐ lne sÐ mouprÐ ve. VÐ ljdÐ su i pokrÐ jinÐ i sÐ mouprÐ vÐ elementi držÐ ve. To je ono što vidimo kÐ o problem, Ð zÐ prÐ vo je posledicÐ nemoći, nesposobnosti, ne rÐ zumevÐ njÐ znÐ čÐ jÐ modernizÐ cije nÐ še držÐ ve, Ð tÐ ne moć i nesposobnost nisu prisutni sÐ mo u republičkoj Ð dministrÐ ciji, togÐ imÐ i u pokrÐ jinskoj jer pitÐ njÐ kojÐ se pokreću ne mogu biti pokretÐ nÐ nÐ tÐ kÐ v nÐ čin što će se sÐ pletÐ ti čitÐ

jine

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov