slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "konidija".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
već izrasle mladare i listove. Gljiva se razvija i sa lica i sa naličja lista, a na zaraženim biljnim delovima nastaju konidije koje se raznose vetrom. Usled zaraze, mlado lišće se deformiše, ali su zaraze znatno veće pri infekciji grozdova i
od ranog proleća, pa do kraja vegetacionog perioda, a zaraze nastaju i po kišovitom i po suvom vremenu. Za klijanje konidija nije neophodna vlažnost lista, već samo povoljni temperaturni uslovi. Jačoj pojavi ovog oboljenja doprineli su i
broja saprofitskih plesni koji u organizam životinja i ljudi najčešće dospevaju putem hrane kontaminirane sporama, konidijama i / ili fragmentima micelijuma plesni. Mikotoksini u lanac hrane mogu da dospeju direktno kao rezultat razmnožavanja
20 - 22 stepena C. konidije . Konidije se rasejavaju, klijaju i zaražavaju najmlađu lisnu masu. U ovom periodu dolazi do intenzivnog porasta
i zaražavaju najmlađu lisnu masu. U ovom periodu dolazi do intenzivnog porasta lisne mase, i intenzivnog klijanja konidija na najmlađem lišću. Obilaskom terena ustanovljena je masovna pojava pepelnice na novostvorenoj lisnoj masi.
su oivičene jednom zonom tkiva mrkocrvene boje. Sa naličja lista u okviru pega razvija se siva navlaka od konidiofora i konidija . Razvojem bolesti, broj pega se povećava (na jednom listu može biti i nekoliko stotina pega), pri čemu dolazi do
pege u kojima se brzo razvija belosivkasta micelija. U početku je micelija paučinasta, a kasnije se formiraju konidije koje miceliji daju brašnast izgled. Vremenom micelija menja boju i posivi. Pri kraju vegetacije micelija menja boju,
. Gljiva prezimi u obliku kleistotecija na biljnim ostacima, a u toplijim klimatskim uslovima micelijom i konidijama . Primarne zaraze nastaju askosporama i konidijama, koje raznosi vetar. U proleće se najviše formiraju konidije, dok
na biljnim ostacima, a u toplijim klimatskim uslovima micelijom i konidijama. Primarne zaraze nastaju askosporama i konidijama , koje raznosi vetar. U proleće se najviše formiraju konidije, dok se askospore formiraju sredinom leta. Obe...
i konidijama. Primarne zaraze nastaju askosporama i konidijama, koje raznosi vetar. U proleće se najviše formiraju konidije , dok se askospore formiraju sredinom leta. Obe...
u obliku micelije u rak ranama u kori zaraženih grančica i u mumificiranim plodovima koji su ostali na stablu. Konidije se formiraju u kori zaraženih grana ili u mumificiranim plodovima, a formiraju se u nizu.
obuhvaćeni i deo koji je iznad se suši. konidijama uglavnom kroz rane ili povrede. Zaraženi plodovi postepeno gube vlagu, dolazi do sušenja i pretvaraju se u mumije.
od zametanja do pojave šarka.Posle zametanja zaražene mlade bobice ubrzo bivaju prekrivene beličastom masom konidija i dolazi do njihovog sušenja.. Ako dođe kasnije do zaražavanja bobica, posebno u fazi intenzivnog porasta bobica na
tamnomtke pege duž nerava, a kasnije i između njih. Na tim pegama se stvara presvlaka specifičnog mirisa, to su konidije , koje šire dalje zarazu na cvetove, mlade plodove i grančice. Mladi plodovi se zaraze preko prašnika, pocrne,
epifitocija kod nekih oboljenja kao to su rñe, plamenjače, pepelnice, neophodno je formiranje nekoliko generacija konidija parazita tokom vegetacije.