počinju svuda na deset, petnaest dana ranije. U Krtolima uoči Sv. Ignjata, pet dana pred Božić, domaćina
ili šipak. Prije bi u Perastu, Risnu, Bijeloj i Krtolima na Tu cindan pripremili piće i odredili ili pak
. Obično ih na Prčanju i Mulu uberu na Tomindan, u Krtolima na Ignjatdan, a u Poborima, Mainama i
već i od masline, a u Bijeloj još od lovorike. U Krtolima i Luštici badnjaci su takođe dubovi ili pak
. Ranije je bio običaj skoro svuda, a i danas je u Krtolima , da se domaćin kad dođe pred badnjak okrene k
pri njemu radi napretka, a drugi u zemlji. U Krtolima , kao i u Bijeloj i na Mulu, zabadnjače ga na oba
, Mainama, Poborima, Grblju, Lastvi, Krtolima , Luštici, Bogdašićima i na Prčanju, u
j e r, da stoka pređe preko njega radi napretka. U Krtolima se stoka tog jutra propušta između dvije
. Ona se izgoni naročitim prutom, koji se u Krtolima , Mainama i Poborima načini tog jutra od tri
Hercegnovog zove se česnica, u Ljuštici, Krtolima i Grblju kršnjak, u Paštrovićima i Perastu
koji ima stoke kolje brava na pragu konobe. U Krtolima se svinjče ne kolje nožem, već ga tvrdim
za tri godine uzastopno peći nešto s glavom, u Krtolima makar glava od pijetla. Bogatije porodice
kući, ponajčećšće panjegu ili jasle u konobi. U Krtolima domaćica sačeka uveče čobana na vratima od
noći u nju duvati, a domaćica pripremi večeru. U Krtolima na vatru se prvo pridavaju ostaci od
prostire: »Kuda slama, tuda slava« Međutim, u Krtolima , Bijeloj i na Prčanju slamu razastiru obično