mrak za tako nesto, posto Aurora na nasim prostorima je izuzetno slaba . kća je opao u četvrtom kvartalu za 4,6 %, što se dogodilo posle pada za 3,8 % tokom tri meseca, zaključno sa septembrom 2012. godine. Osim toga, postalo je poznato, da se pad ovog indeksa beleži već četvrti kvartal za redom .

ka ko je do ži veo sra mo tu ne ko ko se ru gao sve ti nji, ko je hu lio sve to ime Bo ži je, ko je la gao i krao i kri vo se kleo i pre o ra vao dru go me i pre me đa vao i pa ko stio zlo bio i mr sio kad sav na rod po sti i ra dio u pra zni ke kad sav na rod pra znu je i bes ča stio tu đi obraz i od vo dio i za vo dio tu đe kće ri i oti mao tu đu imo vi nu. Ta kvim ne de li ma ni ko se ni je pro sla vio. Kroz ta kva ne de la sva ki je do ži veo sra mo tu pre ili po sle; sra mo ta je pa la na nje ga i na ku ću nje go vu i na si no ve nje go ve pa čak i na unu ke i pra u nu ke. A ko se u Go spo da uzdao ni je se ni kad osra mo tio. Go spod

slem sezone, Australijan Open. Krunićeva je na startu takmičenja u Melburnu pobedila Tatjanu Lužansku iz Sjedinjenih Država sa 6:3, 1:6, 6:3, posle jednog sata i 47 minuta igre. U drugom kolu kvalifikacija Krunićeva će igrati protiv još jedne američke teniserke Džil Krejbas, [ ... ] kće pobedili prošlogodišnjeg finalistu Majami 95:89. Ovo je timu iz Kalifornije bila prva pobeda u gostima ove sezone, a džezerima prvi poraz kod kuće. Pored [ ... ]

saradnji sa izdavačkom kućom "Laguna" objavila "Kuvar za sva vremena ", želela je da mirisima i ukusima ispuni naše domove i na taj način oživi ili još više učvrsti vremena zajedništva i bliskosti, one trenutke kada smo bili ili jesmo najspokojniji i najsrećniji . kće ri Ka pe tan-Mi še Ana sta si je vi ća, ro dio se 1862. u Be o gra du. Kad su pri sta li ce Obre no vi ća svr gle nje go vog stri ca Alek san dra sa pre sto la, Bo ži dar je do bio ti tu lu kne za. Raz o ča rav ši se u po li ti ku, vre me šni Ka pe tan-Mi ša se pre se lio u Ru mu ni ju da se sta ra o svo jim ima nji ma. Ta mo

predstaviti jest istinito, koje bi i sami naši komšije Turci posvjedočili . kće ni on nakazati, niti im moga ništa .

ko ji je na sop stve ni zah tev pen zi o ni san ka da je Hi tler pre u zeo vlast. Su prod sta vljao se na ci sti ma i nji ho vom kon cep tu na ci o nal so ci ja li zma i upo zo ra vao da strah ni je vi zi ja sve ta. Imao je sed mo ro de ce i svi su bi li an ti fa ši sti - si no vi su bi li u lo go ru Da hau, a dve nje go ve kće ri, uda te za Je vre je, pro ga nja ne su i hap še ne. Ka da je Ha mer štajn umro, po ro di ca ni je do zvo li la da se kov čeg po kri je za sta vom sa ku ka stim kr stom i dobio je sve voj ne po ča sti .

Adaptacija i režija: RADOJE ČUPIĆ Kompozitor: MINA MITRUŠIĆ Scenograf: LjERKA HRIBAR Kostimograf: MARINA SREMAC Asistent kostimografa: BRANKA ŠTRBAC Koreograf: SAŠA KRGA Video animacija: DINA STIPIĆ Korepetitor: mr AGOTA VITKAI KUČERA D ramaturg: MILIVOJE MLAĐENOVIĆ Lektor: VESNA ŽDRNjA Dizajn plakata i programa: mr JELENA STOJKOVIĆ F otograf ija: BRANISLAV LUČIĆ ULOGE: Pepeljuga: JOVANA BALAŠEVIĆ Pepina, maćehina kćer: MARINA CINKOCKI Roza, maćehina kće r: NEDA DANILOVIĆ Maćeha: JELICA GLIGORIN Otac: EMIL KURCINAK Grofica Krofnica: MAJA BRUKNER Vikontesa Tesa do nebesa: VERA HRĆAN OSTOJIĆ Markiza Liza ( snimak ): JOVANA STIPIĆ Princ: IVAN ĐURIĆ Car: DRAGAN ZORIĆ Ađutant: ZORAN ANDREJIN General: SAŠA STOJKOVIĆ Kicoš: ERVIN HADžIMURTEZIĆ Snimatelj: SLAVKO KARAPANDžA Inspicijent i sufler: OLGA JOVANOVIĆ Svetlo i ton: ĐORĐE ILIĆ Video bim: RATKO JERKOVIĆ Scena: VELjKO MIJIĆ, ZORAN MIKIĆ, SLAVKO KARAPANDžA Garderoba

dvoru mojemu? "Njemu veli vjeran sluga Lazo:" Voljan budi, care, na besjedi Kad me pitaš, pravo da ti kažem: Nije mene konjic ološao, niti mi je ruho ostarilo, nit ' je malo golijemna blaga; svega dosta u dvoru tvojemu; voljan budi, care, na besjedi Kad me pitaš, pravo da ti kažem. Koje sluge poslije dođoše, sve se tebe sluge udvoriše, sve si sluge, care, iženio, a ja ti se udvorit ' ne mogoh, mene, care, ne kće oženiti za mladosti i ljepote moje. "Besjedi mu silan car Stjepane: Oj Boga mi, vjeran slugo Lazo ja ne mogu tebe oženiti svinjaricom ni govedaricom, za te tražim gospođu đevojku, i za mene dobra prijatelja, koji će mi sjesti uz koljeno, sa kojim ću ladno piti vino. Po ču li me, vjeran slugo Lazo ja sam za te našao đevojku, i za mene dobra prijatelja, u onoga stara Jug-Bogdana, milu seju devet Jugovića ,

Umesto da su insis tirali na daljem toku reforme, oni su kao zaslepljeni ultralevičari krenuli trocki stički, optužbama da Tito izdaje ideju socija lizma, da nema jednakosti, da se umesto socijalizma razvija buržoasko potrošačko društvo, i šta sve ne. Danas to samo svedoči o ste penu nji hove ondašnje levoideološke isključi vosti i odsustva sluha za realnost. Iako su putovali Zapadom kao gostujući pro fe sori i nisu se gnušali gra đanskog kon fo ra, kod kuće su ga sinovima i kće rima odrpanog proletarijata i seljaš tva prikazivali kao strašilo. Diza ti uzbunu protiv građanskog i potroša čkog društva u zemlji seljaka sate ra nih u gradove, koji su tek sazna vala za mirišljavi sapun, po čeli da kupuju radio apara te, friži dere a potom i tele vizore zaista je bilo per ver zno .

. kće ri radnika i seljaka koji su, pod njiho vom peda gogijom, bili željni soci jalne pravde te gradsku decu gledali kroz nao čari kla snog resantimana. Mnogi od njih, ugle dajući se na simulakrum likove iz revo lu cionarne i partizanske pro pagande, bili su spremni da jurnu u vatru nove re vo lu cije .

Cuce krajišnike; tri junačka njemu sela, Krug, Rovine i Trnjine, sa živijem ognjem uždi. Pa i dalje krenu vojska razdražena osvet činit ognjem, mačem i robjenjem; nego u to isto vr ' jeme prispje Danil, znatni vitez, s tri hiljade hrabre vojske, na boj hitre, crnogorske. Kako Danil s vojskom dođe, boj žestoki s turskom vojskom i ognjeni zametnuše; nasrnuše Crnogorci sa prirodnom valjanošću ka na prve turske vojske. Ali Bošnjak, Hercegovac - Srb je turske vjere zbiljski: ne kće s mjesta i megdana šenuti se, uzmaknuti bez velika mesa, krvi, već se bojak prekrvavi tri dni b ' jela i tri noći sve na jedno mjesto drži. Bosanske se šeišane i glasiti crnogorski džeferdani glasovima nadmetahu, pretjecahu - ko će kome jasnost glasa sa svojijem preuzeti. Njina zrna smrtonosna na obije hrabre vojske ka grad ljetni prosipahu. Gine junak neprestano s te i druge ravne strane, mjesto plača i žalosti u obje se vojske čuje glas veseli i pojanje. Al ' zahiru Crnogorci

je slilo od kukanja i žalosti odzivima plačne vike; plaču krute gore, brda i litice strmogledne. Na pogreb se njegov znatni narod srpske Gore Crne vaskoličak okupio, pa barjake mnoge turske i dobića neizbrojna, sablje turske i oružja, na grob su mu iskupili. Pak se viju Crnogorke u nebrojna kola mnoga oko groba Danilova, i s jasnijem žalosnijem nariču mu glasom pored sva njegova hrabra djela, koja s umom i viteštvom u bojeve turske dobi. Sunce tada lice svoje tri bijela dana ne kće Crnoj Gori pokazati; već tri dana i tri noći i priroda kaza sebe suznu oku Crnogorca u žalosno a i tamno odijelo obučena. Kako Turci razumješe da u grobu Danil siđe, pomisliše da se hrabrost crnogorska sa njim u grob vječno sakri i uteče, i da će im taj događaj put otvorit kojijem će Goru Crnu pokoriti, nje viteštva dotadašnja pogaziti i sakriti, da se s njima Srba ime i svobode dične pleme ne kažuje sv ' jetu slavno. Pa Travnika vezir brže silnovite vojske skupi, trijest hiljad

i grdilo, ka od svake, načiniti, da joj bručni spomen daju vijekovi jedan drugom. Već ovijem putom bismo mogli pleme to krvavo porobiti, istražiti, kad nadmena bi ošćela Venecija moredržna svoju silu okrenuti, i od mora sa njom udrit na plemena crnogorska; a mi s kraja svakojega naše vlade i države da udrimo silom snažno na kavursko pleme čvrsto dok se s vojskom sastanemo mletačkoga dvora davna. Tijem bismo putom samo mogli ime crnogorsko vječno sakrit od svijeta. Ako l ' ne kće Venecija to krvavo djelo s nama dijeliti po napoli, - prođimo se dizat vojsku, bez grdila i sramote. "Slavoljubni Mustav pođe iz divana u dvor gordi; kako dođe, poče pisat prijateljska mrska pisma k mletačkome dvoru podlu:" Svaki danak ljubov veća raste vidno i tvrdi se među naša dva velika dvora, trona i naroda; svjedoci su toga glasni prijateljska i vzaimna naša djela svakog dana, koja teku neprestano kroz presretna dva naroda, koji svako zemno dobro pod visoke i široke

mi neprestane, neumirne rate vodi s Jupiterom gromometnim: blesk njegove gasi strele, i njezinu brzoletnost u trenuće mrtvu čini, jarost groznu njenu uzme, onu silu obesili od koje se svijet trese, i okean neumorni koje udar česti trpi, te se sa njom bruka, igra čovječeska slaba ruka. Boj žestoki sve jednako iznad mora po Crmnici, koji kod vas bijaše se; tursko mnoštvo i latinsko ne mogaše odoljeti hrabroj mišci vaše braće dok posljedni šćaše trajat. Ali neba vladac velji ne kće više pravosudnim okom gledat tu nepravdu đe bezbožne, đe tirjanske ruke krvcu pravu liju, već njegovom nepreklonom put nepravde voljom vječnom Eol rodi svojom silom iz vlažnoga okeanska njedra oblak mrakom mutni, te ga hitri ljuto zajmi, s njim uranska polja prekri. Tek dodirnu luk i tetiv kojeg krivda Venecije bješ ' zapela i nategla, i ognjenu njenu strelu nje nepravda obratila posred vojske njene glavne i okola metnutoga kod rijeke pod drevnijem primorskijem gradom

vladikom, za glavarma dok u Brda dolećeše ;. na Slatinu tabor vojsci postaviše hrabrorodnoj. U to vezir silni prispje i postavi oko vojsci suproć vojske crnogorske po brijegu Zete tihe dokraj Spuža grada tvrda i do gorde krasnovidne Visočice dvojeglave. Dvije vojske u okole po neđelju stale danah, viteške se svake igre igrajući momčad vrsna, a glavari obadvije vijeć čineć neprestano kojino će koje umom i hitrinom nadmašiti na krvavo bitke polje. Ali hrabrost Kara-paše ne kće više to rastezat, već vladici, vojvodama crnogorske vojske posla da je udrit namislio jednaesti ijunija sa svom vojskom bojenosnom na glasito martinićko selo, krvlju proslavljeno. Kad vladika, starješine Kara-paše glas začuše, onda hitru svoju vojsku na Slatinu bistrohodnu okupiše i doveše, pa im Petar poče umni govoriti riječ ovu: "Svi vidimo i čujemo kakav strašni trudni danak sjutra sve nas očekuje, koliko l ' se krvce hoće od viteza da prolije dok se žedni laf

kće

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov