i ozime raži. Od višegodišnjih vrsta trava koriste se: crveni vijuk, ježevica, italijanski, engleski ljulj i prava livadarka , a od leguminoza: lucerka i žuti zvezdan. Prema rečima Isidore Jovetić, noseće jednogodišnje kulture brzo razvijaju

da se radi o izuzetno retkoj i ugroženoj vrsti eji livadarki, Circus pygargus. livadarka , veoma retka i strogo zaštićena vrsta u Srbiji (Pravilnik o proglašenju zaštite strogo zaštićenih i zaštićenih

ljuj obezbeđuje brzo zasnivanje travnjaka. Crveni vijuci (Commutata i Rubra) daju gustinu travnjaku, a Prava livadarka ga čini otpornim na gaženje i postojanim u zimskom periodu.

se izrazitom otpornošću na visoke temperature i sušu, te je ona osnovna komponenta ove smeše. Crveni vijuk i Prava livadarka daju travnjaku gustinu i otpornost na gaženje, a Engleski ljulj se dodaje za brz rast.

, a Engleski ljulj se dodaje za brz rast. livadarke obezbeđuju izvanrednu otpornost terena na gaženje, a Crveni vijuk mu daje gustinu i čini ga veoma otpornim na sušu.

i čini ga veoma otpornim na sušu. livadarka daju najbolje rezultate prilikom formiranja travnjaka na zasenčenim površinama. Engleski ljulj se dodaje da bi se

potrebu za korišćenjem mineralnih đubriva i poboljšava izgled travnjaka. U sastav ulaze Crveni vijuk i Prava livadarka koji obezbeđuju gustinu i otpornost na gaženje, kao i Engleski ljulj za ubrzanje rasta

Na ocednom i suvljem reljefu, koji čini veći deo komasacionog područja tip vegetacije pripada asocijacijama zubače, livadarke , lisičjeg repka, crvene deteline, maslačka, uskolike bokvice, štavlja, hajdučke trave i dr.

, lipa, beli hrast, glog, bršljen i druge manje zastuplje vrste livadska zajednica je predstavljena slatkim travama ( livadarka ), koje se smenjuju u zavisnosti od mesta i reljefa stvarajući suvate i rudine. Na Zlatiborskoj visoravni prepoznaju

ugroženih vrsta. Najznačajniji predstavnik je gnezdarica tresetnih i vlažnih livada. Značajno je prisustvo eje livadarke - osim na severu Vojvodine, ovo je jedino gnezdilište te vrste u Srbiji. Tu je i hranilište za bele rode, u vreme kada se

mlad kao što je to bio i šezdesetih godina kada je progledao. livadarka i ko zna šta još, a što nije navedeno na deklaraciji, utvrdili su američki srednjoškolci u istraživanju, koje su

heliaca), orao belorepan (Haliaeetus albicila), stepski soko (Falco cherrug), crvena lunja (Milvus milvus), eja livadarka (Curcus pygargus), crna roda (Ciconia nigra).

. U našoj zemlji najčešće se mogu sresti šumska šljuka (Scolopax rusticola), barska šljuka (Gallinago) i šljuka livadarka (Gallinago media).

je teško odrediti, jer se razlikuje od vrste do vrste. Mogu živeti od 3 godine (šumska šljuka) pa do 9 godina (šljuka livadarka ).

alergije na polen drveća, česte su alergije i na polen trave. "Najzastupljeniji poleni trava u našim krajevima su livadarka , popino prase, ježevica, engleski ljulj i raž. Tegobe koje se najčešće javljaju su kijanje u napadima, pojačano