dobijenog novaca (ako je i to tačno. Ima i onih koji tvrde da je bio darežljiv pa joj je ustupio celokupan iznos, ali posle Milevinog ultimatuma: ili novac ili pišem tvoju biografiju Bila je prinuđena na to jer je finansijski bila toliko iscrpljena da
naučna saradnica i supruga Mileva Marić, sto piše i na spomen ploči postavljenoj na ovoj kući povodom stogodišnjice Milevinog rođenja.
bez reči, nabijenoj tugom i burnim, dubokim emocijama, koja tako na osobeni način daje epilog operi. Intimnu dramu Milevinog suočavanja sa sopstvenom osujećenošću i životnim porazima, autorka je prikazala na zanimljiv način, uvodeći dva
, gostujući solisti Vladimir Andrić u roli Ajnštajna i Miljenko Đuran kao profesor Veber, kao i Branislav Jatić u ulozi Milevinog oca, gospodina Marića. Izuzetno odgovoran i složen dirigentski zadatak besprekorno je obavio mladi dirigent
programa Celokupnih dela Alberta Ajnštajna, koji je ocenio da delo daje "jedinstevnu snažnu dimenziju tragičnog Milevinog života "
decu oterati čim Mileva završi započeti posao. Bezdušan prema sopstvenoj deci, sistematski je uništavao sve tragove Milevinog naučnog truda i uspeha, spalio veliki broj pisama, pokazujući se beskrupuloznim i pokvarenim, kakvi su uostalom bili
u psihološkoj i socijalnoj sferi nikako nije mogao biti genije u naučnoj. Ne samo da je Ajnštajn uništio sve tragove Milevinog rada na specijalnoj i opštoj teoriji relativiteta, originalne spise na kojima je bio njen rukopis, nego je gotovo u
neke činjenice mogu precizno rekonstruisati. Kao na primer njegovo raspitivanje o detetu iz 1901. godine, dakle, pre Milevinog porođaja, do kog je došlo početkom 1902., kao i oklevanje da se venča sa devojkom koja je imala mnogo problema sa
ukratko, jer se on napajao iz milion izvora. Drama je bila vodilja i inspiracija, ali su na sve to dodati motivi iz Milevinog života, ali i moje i interpretacije života svih koji su učestvovali u stvaranju ", rekao je Zurovac.
odnose Mileve i Alberta, tokom njihovog braka, u vreme razvoda, i posle toga, predočavajući tragične momente iz Milevinog života (bolest mlađeg sina i finansijske teškoće u kojima se našla) kao i Ajnštajnov odnos prema njihovim sinovima. U
knjizi, stoji u Krestićevom tekstu izaći će na videlo i novi momenti u vezi sa davanjem na usvajanje prvog Albertovog i Milevinog deteta, kao i gotovo nepoznate činjenice o Ajnštajnovom životu (njegova sklonost ka razvratnom ponašanju, koje je
Živeli su u Cirihu, Bernu, Pragu i Berlinu, u zavisnosti od Albertovog zaposlenja. Porodica 1914. odlazi u Berlin, a od Milevinog povratka u Cirih, u julu iste godine, uz povremene Albertove posete, žive razdvojeni. Razveli su se na Albertov zahtev