aus der Bodenreform - vidi niže, st. 61) koji je stupio na snagu 16. marta 1990. godine; taj zakon je poznat i kao Modrovljev zakon (Modrow) po tadašnjem predsedniku Državnog saveta (Staatsrat).
godine; taj zakon je poznat i kao Modrovljev zakon (Modrow) po tadašnjem predsedniku Državnog saveta (Staatsrat). Modrovljevim zakonom ukinuta su sva ograničenja na raspolaganje zemljištem koje je dobijeno po osnovu agrarne reforme, a oni koji
postali su njegovi vlasnici u punom smislu te reči. Modrovljev zakon je 3. oktobra 1990. godine postao integralni deo zakonodavstva Savezne Republike Nemačke (SRN).
u sklopu agrarne reforme do 6. marta 1990. godine, koji je stupio na snagu 16. marta 1990, takođe poznat i kao Modrovljev zakon, ukinuo je sva ograničenja na raspolaganje tim zemljištem.
je dobijeno po osnovu agrarne reforme. U tom cilju nemački zakonodavac je morao da ispravi pravne praznine i nepravde u Modrovljevom zakonu, koji nije uzeo u obzir činjenicu da u DDR vlasti veoma često nisu valjano primenjivale sopstvena pravila. U to
rešenost nemačkog zakonodavca da reši svojinska pitanja koja su proistekla iz agrarne reforme i da ispravi posledice Modrovljevog zakona - za koje je smatralo da su nepravične - bila u "opštem interesu ".
sledeće stanovište: Modrovljevog zakona - koje su po njegovom mišljenju bile nepravične - time što će dve godine kasnije doneti novi zakon, to samo po sebi
prvih slobodnih izbora održanih 18. marta 1990. godine parlament DDR pod Vladom g. de Mezijera (Maiziere) potvrdio je Modrovljev zakon, kao što je to učinjeno i posle ponovnog ujedinjenja Nemačke pod vladom g. Kola. DDR je, sa svoje strane, uvek
mogli da se oslone na načelo "zaštite legitimnog poverenja" (Schutzwürdiges Vertrauen) u tom smislu. Prava svrha Modrovljevog zakona bila je da se, kao prioritetno, obezbedi da se zemljište koristi u poljoprivredne svrhe i da se omogući
Komisije od 11. maja 1984, DR 98, str. 71) i navela je da je, iz razloga socijalne pravde, zakonodavac morao da ispravi Modrovljev zakon, koji je u specifičnim okolnostima Demokratske Republike Nemačke doneo parlament koji nije bio demokratski
nisu bili članovi poljoprivrednih zadruga, ne bi bili u položaju da ga zadrže. Modrovljev zakon (vidi gore, st. 61) veoma sažet: iako se u njemu kaže da se ukidaju sva ograničenja na raspolaganje zemljištem i
ujedinjenja Nemačke, koje se dogodilo 3. oktobra 1990, nemački zakonodavci su nastojali da isprave posledice Modrovljevog zakona iz razloga pravičnosti i socijalne pravde.
pomenutih u prethodnom stavu u tom smislu da je nemačko zakonodavstvo 1992. godine nastojalo da ispravi nedostatke Modrovljevog zakona iz razloga socijalne pravde. Međutim, ovaj predmet se razlikuje od predmeta James and Others v. the United
. Modrovljevog zakona, koji je doneo parlament koji nije bio demokratski izabran, u prelaznom periodu između dva režima neminovno su
imovinu, oni ne bi mogli biti sigurni da će taj njihov pravni položaj opstati, posebno s obzirom na činjenicu da u samom Modrovljevom zakonu uopšte nema ni pomena o naslednicima, kao i na to da je položaj onih među njima koji se nisu bavili poljoprivredom