. / Veselovski: Žurn, Minist. Nar. Prosv. 1889. / Sveštenik pita neku ženu pri ispovesti: "Nisi išla k Mokoši?" Ime Mokuše sačuvalo se do danas u folkloristici sev. Rusije i označava jednu ženu, koja se javlja za vreme velikog posta, obilazi
za vreme velikog posta, obilazi kuće i nadgleda prelje. Mokuša prede. Ako pak neko neostriženo jagnje izgubi vune, veli se da ga je Mokuša ostrigla. Kraj makaza se i noću ostavlja
u Rusa na severu, pa zaškripi oni vele da to Mokuša prede. Ako pak neko neostriženo jagnje izgubi vune, veli se da ga je Mokuša ostrigla. Kraj makaza se i noću ostavlja pramen vune kao ponuda Mokuši. / Vajsov Komentar Slova o polku Igorevu, citira
, nomokanonu, koji je naveo g. Veselovski (Žurnal ' ' Minist. Nar. Prosvešč., jyni 1889.) nalazi se jedno lice po imenu Mokuša , koje igra ulogu jedne vračare. Sveštenik koji ispoveda jednu ženu, pita je: "nisi išla k Mokuši?" Folkloristika u
. Sveštenik koji ispoveda jednu ženu, pita je: "nisi išla k Mokuši?" Folkloristika u severnoj Rusiji još i danas zna za Mokušu . To je jedna žena, koja se javlja za vreme velikog posta, obilazi kuće, nadgleda predilje. [ 186 ]
za vreme velikog posta, obilazi kuće, nadgleda predilje. [ 186 ] Mokuša prede. Ona se zanima i životinjama. Ako neko neostriženo jagnje izgubi vune, veli se da ga je Mokuša ostrigla. Noću se
, one vele: da to Mokuša prede. Ona se zanima i životinjama. Ako neko neostriženo jagnje izgubi vune, veli se da ga je Mokuša ostrigla. Noću se ostavlja kraj makaza jedan pramen vune. To je ponuda Mokuši. (Barsov, Komentar Slova o polku Igorovu
jedan pramen vune. To je ponuda Mokuši. (Barsov, Komentar Slova o polku Igorovu, koji citira Veselovski. I. s.) Mokuša nije finskoga porekla, mora se vezati za boginju Mokoš u Hronici. Ništa ne kazuje, kakva su bila svojstva ove boginje.
ovom tumačenju, označava muke i nevolje, ružna je i gadna i simbolizuje sve ljudske strasti. Ponegde je zovu Mokoš, Mokuša ili Mokša
Peruna i ostalih bogova, a takvih kipova bilo je po celoj Ukrajini sve do sredine 19. veka. Mokuša i opisuju je kao ženu velike glave i dugih ruku koja obilazi kuće i nadgleda predilje. Njen kult je, sudeći po toponimima