slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "mrkojevići".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
XV veka. S obzirom na kvalitet i pouzdanost ovih nalaza, navešćemo glavne rezultate istraživanja Mitra Pešikana. Mrkojevići [ danas Mrkovići u zaleđu Bara i Ulcinja ] imaju u osnovi slovenska imena, mada sa izvesnim albanskim primesama i
ovog datuma, ali sada "po novom kalendaru ". I mnogi muslimani nastavili su da slave" tajno svoja krsna imena ( Mrkojevići slave javno) i to ovako: zapale svijeće voštanice, pa se mole uza svijeću Bogu i njihovom patronu za pomoć i napredak
velebilja i čemerike. Poznato je da su u srednjevekovnim srpskim oblastima strelice umakane u biljni i zmijski otrov. Mrkojevići su 1559. godine kod Bara upotrijebili strijele premazane otrovnom biljkom jedić (Aconitum napellus).
školu, nalazi se blizu Ulcinja, znatan je, što je u njemu ljetovao ponekad veliki i slavni srpski vladar car Dušan, Mrkojevići , u kojima su Srbi muhamedanske vjere sačuvali od starog doba krst koga, zajedno sa pravoslavnom i rimokatoličkom
Filozofskog fakulteta u Nikšiću predviđeno je 400 hiljada eura, školske-gradske sale u Gusinju 300.000, OŠ Mrkojevići u Baru 261 hiljadu, OŠ Bać u Rožajama 200.000, uređenje terena oko OŠ Milan Vukotić u Golubovcima 200 hiljada, po 100
svojim nazivima imena ranijih oblasti; tako se mesto župa Vrsinje, Onogošt ili Papratna javljaju Zupci, Nikšići, Mrkojevići . I među samim brastvima dosta su česte izmene naziva pojedinih rodova. Narodno predanje pamti donekle te veze, ali ih
Mrkojevići
nazivima potisnula imena ranijih oblasti. Umesto župe Vrsinje, Onogošt ili Papratno javljaju se Zupci, Nikšići, Mrkojevići . Česte su i izmene rodova u plemenima. Predanja donekle pamte te veze, ali ih mešaju i pretvaraju u legendu. Pamte se
tom Ljubav dođeš blagotvorcu svom Izkasati i poslje pak da bude Razgovor o međah. Mrkojevići nose na goru Rumiju, gde je crkva Svete Trojice, darovan je bio kralju Vladimiru od kralja bugarskoga Vladislava,
, njegovog šuraka, na kome se ovaj zakleo, da mu ne će biti nikakvog zla od njega. Pošto su se Krajinjani poturčili, Mrkojevići su oteli ovaj krst, što je ozlojedilo Krajinjane. Zbog toga dugo su oni radili da oduzmu od Mrkojevića krst kad su i ovi
na Rumiju, i za to su svagda bili naoružani, ali im to nije ispalo za rukom, i prestali su sa svim ići na tu svetkovinu. A Mrkojevići su dugo odlazili na Rumiju sa ovim krstom, premda su se i oni poturčili. Sad pak slabo učestvuju s hrišćanima na ovoj