slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "rujani".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
da su ga priznavale sve slovenske pokrajine za boga bogova. Rujani da štuju kao boga, sačinivši mu najveći kip, i služili su više stvorenju nego tvorcu. Ta praznoverica je pak toliko kod
; i spreda i pozadi jedna izgleda da gleda na desnu, a duga na levu stranu. Brada je obrijana, kosa ošišana, kao što nose Rujani ; u desnoj ruci držaše jedan rog spravljen iz raznih metala; svake godine ga sveštenik puni vinom (ili možda medovinom)
sabrao Čubinski, I, III Petrograd, 1872. / Rujani , "veli Helmold. Baltički Sloveni uopšte, a napose Rujani, bili su pomešali religiju sa političkom slobodom svojom, i
nebom varvara, koji bi gore mrzeli hrišćane i sveštenike kao Rujani, "veli Helmold. Baltički Sloveni uopšte, a napose Rujani , bili su pomešali religiju sa političkom slobodom svojom, i verovali su da pokrštenje za njih znači i gubitak slobode.
je grdna gomila sveta ljubopitno posmatrala. Kad bi u veče, kuvari ga razlupaše isekoše u komade, da njima lože vatru. Rujani su zatim morali predati i sve blago, koje beše posvećeno Svetovidu... "
slovo božje, i podigoše jedno svetilište u čast našeg Gospoda Isusa Hrista i sv. Vida, zaštitnika Korveja. No naskoro Rujani prognaše sveštenike, i vratiše se svojoj veri. Jer tog sv. Vida, koga mi ispovedamo kao mučenika, slugu Hristovoga,
njegov hram, i opljačkali crkvu. Rujani beše najupornije u svome mraku bezverja; ono u njemu ostade do naših dana. [ 130 ] Jedan dosta nejasan glas priča, da je
, i osnovaše tamo jednu oratoriju u čast mučenika Vida, čijem kultusu bi posvećena cela oblast. Uskoro zatim Rujani ostaviše svetlost istine, i padoše još u goru zabludu nego dotle što behu, [ 131 ] jer ovog istog sv. Vida koga mi zovemo
domi simulacro, quod sancti viti vocabulo censuerunt). Rujani su obožavali boga Svetovida, zato što su u njegovu korist okrenuli ime sv. Vida, koje su ime uneli u njih korvejski
sviju slovenskih zemalja slahu se u ovaj hram propisani prilozi za žrtve. "Na drugom mestu (38) Helmold izjavljuje, da Rujani ne imađahu novca; sve što opljačkaju zlata i srebra, upotrebljavahu ga za ukras i nakit svojih žena, ili ga sipahu u
je pridjev, koji označava nekog sa kim možeš da govoriš, govorljiv, razumljiv. Poljani, Česi, Pomorjani, Kašubi, Rujani , Bodrići (ab Odre, pleme sa rijeke Odre), Ljutići, Lužani... pa i Hrbati (Hrvati)... sve su to nazivi plemena ISTOG
; i spreda i pozadi jedna izgleda da gleda na desnu, a druga na levu stranu. Brada je obrijana, kosa ošišana, kao što nose Rujani ; a u desnoj ruci držao je jedan rog spravljen od raznih metala i sveštenik ga svake godine puni vinom. Po stanju ovog pića
je da baltički Sloveni postanu trn u oku svojih suseda, katoličkih Germana. Ulje na vatru dolivala je činjenica da su Rujani tvrdoglavo odbijali da se odreknu paganizma i pređu u hrišćanstvo, zbog čega su Germani preduzeli niz veoma oštrih
kako njihov bog nije toliko moćan koliko su oni zapravo mislili, budući da nije bio sposoban da se odbrani. Mnogi Rujani tada su ismejali Svetovida i odrekli se stare vere prešavši u hrišćanstvo.
je u jednoj bici Rujane, nakon čega im je zapovedio da poštuju svetog Vida, sveca iz Korveja. Po ovim hroničarima, Rujani su kult svetog Vida pretvorili u kult Svetovida, napravivši svecu kip i sagradivši mu hram. Međutim, ako se pogledaju