tri puta i ja videh planinu telesa zalivenu krvlju a iznad njih Angeli leteše uzimajući duše ubijenih za Reč Božiju i nosiše ih ka Nebesima pojući ALILUJA. Dok posmatrah ja glasno zaplakah a Starac me uhvati pod ruku I zabrani da plačem govoreći
roda sadržitelj, Koji dobi prebijelu Kroju I ostalu banovinu svoju; Kome Turci zlatom okivaše, I pri sebi na prsi nosiše , Da bi stekli Đurove krjeposti; I od bojne slave to je bio, Čim se bješe Đuro oglasio; Glasiće se vjerno bez prestanka,
, skoro zaboravljeni i u Srbiji. Bez obzira i na to... nosise ponude bozanstvu, neki su se molili dok su treci trazilo savet. Medju njima bese i prosjak na stakama koji je bio bez
. Tada vojnici uzeše svete mučenike, i jedne vukoše, a one iznemogle od telesnih stradanja i nesposobne da nogama idu nosiše na rukama; svetog pak Adrijana vođahu, - i tako ponovo strpaše Hristove sužnje u tamnicu. Blažena Natalija bodraše i
da ju je razgrijao i namučio jahač. nosiše turbane a svi bijelo i crveno ruho što vrlo dobro dolikovaše njihovome visokom stasu.
slobodne površine. nosiše veliku zvijezdu petokraku. Na svakom kraku sjeđaše po dvanaest bijesova, a na sredini sjeđaše sam satana. Na glavi mu
sviju za patrijarha Bogu i ugodniku Božjem, ruka patrijarhova postade zdrava. Uzevši česne mošti svetoga Simeona nosiše ih sa psalmima i molitvama u Antiohiju, i iziđe sav grad u susret. A beše tu čovek gluv i nem četrdeset godina. On čim
mrtvačkih lobanja mogla bi se napraviti jedna Ćelekula koliko gora Ararat. nosiše i po svili hodiše? Gde njihovi mudri mandarini i mnoge knjige njihove, i umetnici njihovi sa prekrasnim rukotvorinama
: Ko bi ovo mog o da nasluti, da se limun posred hrasta žuti. Tad Japanci skočiše sa hrasta i boj ljuti po Kosovu nasta. Nosiše se letnji dan do podne, nanosiše rane neugodne, jedan Marka za brkove vuče, a Kraljević šamarima tuče, al su oni znali
k Tvojoj Mudrosti, jer govore: Gospod je jedna stara reč vaših mrtvih đedova. To je stara amajlija, koju đedovi vaši nosiše sobom i pomreše. Mi ćemo vas naučiti, kako se rije zemlja, i goji telo, i kuje zlato, što jače sija od mrtvog Gospoda. Šta
Paisije sa učenikom svojim življaše odvojeno u pustinji, daleko od svoga manastira. Dugo vreme ta dva brata nosiše podvig poslušanja; zatim dođoše k starcu i moliše ga da im dopusti da žive u pustinji nasamo, otšelnički. Videći
bili, u gimnaziji skroz petice. S inštitutkama se ne zanosiše, nego majku slušaše: do šest razreda iz bakalnice korpu nosiše i s vojne kasapnice meso. Od kako mi odoše u Akademiju, ja ne jedoh dobro meso, iako vi civilaši ne jedete nikad onu
HRISTINA: Kuku, otac će da mu umre, a ono neće pamet da dobije. Led, bre, da kupiš Braća ti do šeste gimnazije korpu nosiše , a tebe poftoravca sramota. (Pauza.) Kuku, što izedoše oca, pa će da ga puste da umre. Kuku
, po imenu Petrovića Sava, a mlađega brata vladičina, na deliju Memed Kokotliju, za grla se b ' jela ufatiše, nosiše se tako nekoliko, dokle Savu bog i sreća dade, Turčin pred njim na koljena pade i Savo mu posiječe glavu. No da vidiš
kneza iz lijepa sela Brankovine, i Jakova, brata Aleksina - car i ćesar kad se zavadiše, kod ćesara obršteri biše i nosiše od zlata kaškete popl ' jeniše sve turske palanke. porobiše, vatrom popališe; car i ćesar kad mir učiniše, a oni se caru