slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "racki".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
, koji ovde podižu svoje kuće i imanja, a kasnije trgovine, zanatske radionice. Varošica se širi, a Austrijanci je zovu Racko selo (po Srbima, odnosno Rašanima, kako su nas zvali). Godine 1748. Marija Terezija ga proglašava slobodnim gradom i
neki duže zadržali svoje narodnosno obeležje u novoj veri i kao takvi su zabeleženi u mađarskim izvorima pod nazivom " racki katolici [ Raci Srbi ] ". Najbrže su se pohrvaćivali u Hrvatskoj i severnoj Dalmaciji da bi spasli gole živote od ljutih
tvrđave. Brzo se razvijao i postajao sve bogatiji... Kako se naselje razvijalo, tako je i menjalo ime. Od Rackog sela, ime se menjalo u Racki grad, te u Petrovaradinski šanac, da bi već polovinom 18. veka dobio svoje današnje ime, odn
se razvijao i postajao sve bogatiji... Kako se naselje razvijalo, tako je i menjalo ime. Od Rackog sela, ime se menjalo u Racki grad, te u Petrovaradinski šanac, da bi već polovinom 18. veka dobio svoje današnje ime, odn. ime Neoplanta. Kuma grada
Ugarske, gde se inače kao na primer, u Slavoniji, Baranji i Banatu u 18. veku predeli naseljeni Srbima nazivaju Rackom zemljom (Ratzenland, Racsorszag) zemljom Rašana Srba. Ovo je proisteklo za razliku od prave, stare, otadžbine
Schantz). Prvobitni stanovnici naselja bili su ogromnom većinom Srbi. Prema podacima iz 1720. godine, u Rackoj varoši je bilo 112 srpskih, 14 nemačkih i 5 mađarskih domova. "
XIX vijeka. Ta teza kao i sam izraz bogumili nastao je u XIX vijeku a njen zagovornik je bio katolicki fratar Franjo Racki . Cilj ove teze je da opravda zločine koje su katolici (prvo Madjarska apotom i Austrija a obje blagoslovljene od pape)
hoće, da predju iz starog sela Omoljice u današnju Omoljicu (odnosno sada Zlaticu). Racki kraj. Severni deo Omoljice je Zlatica ili Srpski kraj, u sredini je Rvatski kraj, dalje ka jugoistoku najpre Švapski
pustara iz Skorenovca i Bavaništa, koje su sobom poveli, podigli naselje koje su nazvali Gornji, a kasnije Srpski ili Racki Kovin.
su bile koncentrisane u ulici Svetog Andrije, koja je drugom polovinom XVII veka dobila naziv Srpska ili Racka ulica. Nastupilo je mirno doba, stekli su se uslovi za ekonomski prosperitet grada, što je menjalo način života, po
najpre oduzeo ingerencije Monasterliji. Od "vicegubernatora srpskog plemena" Monasterlija je sve više postajao " racki oberkapetan ". Namera, međutim, nije sprovedena, jer je 1696. godine obnovljen rat sa Turskom, pa je i Monasterlija sa
XVII veka, Srbi su dolinom Dunava dospeli do Bratislave. Naselili su podgrađe, koje se u XVII veku počelo da naziva Racki , odnosno Srpski grad.
izdržanu kaznu i degradaciju, i uhvati ga za prsa da vuče napolje, i viče: "rihtajg, marš ", [ 18 ] pa mu još opsuje " rackog " boga.
pobedom, u kojoj je pobeđeni veći nego pobedilac. rackog " boga, Anicu je zadirkivao. Jel ' za to što mu boga opsovao, ili iz ljubomorstva, ili iz oba uzroka? Do duše za Rešpekta je
stanovništvo smelo je da se nastani samo na suprotnoj obali Dunava, naspram tvrđave, koje se zato prvobitno i nazivalo Racki (srpski) šanac, a tek posle Novi Sad. I dok su Karađorđevi ustanici jurišem sa prostora Tašmajdanske šume 1806. godine