pretplatnicima Vukovih izdanja iz Odese. Riznića , najbogatijeg trgovca u Odesi, carskog savetnika, direktora Državne banke u Kijevu, mecene mnogih srpskih
5. maja 1807. srpsku crkvu u Trstu i tom prilikom tršćanski guverner predstavlja mu "sirotog" Srbina Stefana Riznića , koji posjeduje pedeset galija. Srbi iz Trsta mnogo su učinili za našu knjigu i kulturu, pružili su i veliku pomoć
se kako je Kurtović jednoga dana predao Mijatov prekomorski bauo i mali kovčežić Tomu Moru na gatu gdje su se sidrili Riznića brodovi.
sredina malo drži, tek što nije cedila, Mijat pretilim svežnjem štrlina, ložač Tomo zaradom, argatujući Indijama na Riznića brodovima, Perka racionalnijom ishranom familje te skraćivanjem posjeta Katarini, Prodan desecima kalafatskih
sonete, pa je i njena graciozna figura prikazana grafikom na originalu korica "Jevgenija Onjegina ". Riznića viđaju se i drugi poznati gosti; Atanasije Stojković, rektor i profesor Univerziteta u Harkovu, vojvoda Jakov
Jakov Ignjatović, književnik Stefan Živković koji je zaslužan što se Puškin upoznao sa djelom Vuka Karadžića. U domu Riznića bivao je i Karađorđev sin Aleksa. Konačno, posle propasti Prvog srpskog ustanka, u Odesi se obreo i Sima Milutinović,
. Svaku generaciju birovala je bar po jedna zađevica sa crkvenim vrhom. Ko još ne pamti sporove Jove Kurtovića i Stefana Riznića sa plaškim vladičanstvom. Tada smo odnijeli pobjedu, pa ćemo i ovog puta. Naše se privilegije ne mogu tek tako poreći, a
. Odrasla je u familji mnogobrojne djece, što je važan podatak za trpljenje i život. Riznića broda odakle će pratiti ispraćaj. Kroz špalir naroda prolazi sedam prilika kao sedam sjajnih zvijezda, kršnih momaka
kojom je privlačio strance. Riznića magacina kao da ih tamo čeka poznati starina.
u hladnoj njujorškoj luci. Sve što je trebalo kazati, rečeno je davno; zajednički život na Borsi, te druženje i istovar Riznića brodova i škola, preživljeni su u danima jednoličnog vodenog puta. Malo se čulo od njih i kada su argatovali u kaldaji
(1836), Palata Škuljević na trgu Venecija, danas je vlasništvo Srpske crkvene opštine, kao i nekoliko drugih palata Riznića i drugih porodica. Jovan Nikolić je bio vlasnik čitavog bloka zgrada na Trgu San Antonio, gde je i jedan od najčuvenijih
Pergolezija i Mocarta. Riznića (1793 - 1861), sina bogatog trgovca Stevana Riznića. Između Trsta i Odese postojale su snažne trgovačke veze, a firma
voleli italijansku operu svedoči i epizoda iz života Jovana Riznića (1793 - 1861), sina bogatog trgovca Stevana Riznića . Između Trsta i Odese postojale su snažne trgovačke veze, a firma Riznić je izvozila proizvode iz austrijskih zemalja
trgovaca u Odesi, bio je i poznat mecena. U rodnom Trstu podučavao ga je Dositej, koji je očigledno uticao na mladog Riznića da zavoli knjigu. Njegov dom u Odesi bio je i poznati književni salon, kao ljubitelj knjiga sakupio je bogatu
u nekoj od kazneno-popravnih ustanova. Riznića glasao je za sebe i svoju porodicu. Ovo je izneo Spasojević Momo, član biračkog odbora Srpske radikalne stranke.