koju i o odnosu vere Varjaga i Rusa koji dođoše sa svojim poglavicama Rurikom , Sineusom i Truvorom, i zavladaše slovenskim zemljama prema veri
Vladimir beše sin Svjatoslava, unuk Igora i svete Olge, a praunuk Rurika koga Varjazi pozvaše na knezovanje Rusijom. Rurik imađaše presto
Olge, a praunuk Rurika koga Varjazi pozvaše na knezovanje Rusijom. Rurik imađaše presto svoga kneževstva u Velikom Novgorodu; a Igor Rurikovič
na daščicama bili u IV veku: jer, pominje se praotac Or, potom Askoldom i Rurik . Takođe i imena gotskih i hunskih vođa: Germanareha i Galareha.
knjige sa ovih daščica, B. Rabinder iznosi, imajući u vidu da se pominje Rurik , a nema nikakvih vesti o knezu Olegu: "to može da bude dokaz da je knjiga
, kad su se ti navodni Srbi već nazvali po lokalnom, i to varjaškom heroju Ruriku : Rusi. Podatak o Varjazima prinuđuje prethodno razdvajanje pojmova:
a da Normanima neprijateljski Novgorod ostavi sebi iza leđa ". 3 Rerek ( Rurik ) je kao knez Novgoroda otišao u Kijev, u svoj ruski grad, te se jediNo
, u drevnom Novgorodu, za vreme kneza Bravlina, a zatim u vreme Varjaga i Rurika i konačno u Kijevu, u vreme vladavine Askolda. Pisali su ih žreci, ili
u njoj reda; dođite da budete kneževi i vladari naši dođoše tri brata Rurik , Sineus i Truvor sa rodom svojim i postadoše kneževi kod Slovena (862.)
svojim i postadoše kneževi kod Slovena (862.). Nakon smrti svoje braće Rurik ostade jedini knez, te uguši bunu novgorodskih nezadovoljnika,
, koji se pod Askoldom i Dirom uputi na jug, gde su osvojili, nezavisno od Rurika , grad Kijev na Dnjepru (866.).
patrijarha Fotija. God. 879. letopis beleži smrt legendarnog Rurika , osnivača Rurikove dinastije, koja se sredinom XI stoleća počela
još i sada mnogobrojne ruske kneževske porodice, koje vode poreklo od Rurika .
. Bilo je više kandidata, iz kneževskog reda potomaka legendarnog Rurika i istoriskih Vladimira Svetog i Aleksandra Nevskog, i potomaka
je bio u sastavu Rusije u srednjem veku zato sto ga je prvi ruski vladar Rurik (koji inace i nije Rus vec Viking) okupirao u IX veku Petrovic takodje