gostiju ( preko 200 ), koji su ovom prilikom pristigli iz svih srpskih zemalja, ispred hrama četiri autobusa iz Srbije, Crne Gore, i dva manja iz velike Hoče. Tu je i sveštenik Radomir Nikčević iz cetinjske mitropolije, koji brižno godinama nadgleda duhovno stasavanje svoje pastve u Skadru, za koju je zadužen. Učio ih je prvim molitvama, obavljao nakon 74 godina prva kršenja, osvećenja i venčanja Srba i Crnogoraca u Albaniji. Zato se Nikčević ovde oseća kao kod svoje kuće. A Skadrani ga s pravom zovu svojim sveštenikom .

grada, i iz Albanije. I mi, i naše pismo, i naš jezik i naša kultura. A mi Skradrani ne možemo sami da se borimo. Bilo je godina, kada država Srbija nije izdvijila novac za funkcionisanje škole srpskog jezika, ili da budem jasan, samo skromno plaćanje, za veliki trud još skromnijeg profeosra Svetozara Ćirakovića. U teškim momentima, kada je pretila opasnost da se škola zatvori, uvek nam je u susret izlazila Crnogorsko-primorska mitropolija i mitropolit Amfilohije. Mi Skadrani to nikada ne možemo da zaboravimo. Nadam se da će Srbija sa mnogo više pažnje i ozbiljnosti gledati na naš opstanak u Albaniji. Organizujemo Dane srpske kulture, promocije knjiga, Izložber, akademije, proslave - sve to od svog skromnog novac, ali dokle? Treba kupiti đacima polaznicima kursa srpskog jezika knjige, čitanke, slovarice ćirilične, odakle? A u sve većem broju pristižu nove generacije. Ono što je interesantno jeste čienica da je u Skadru sporevedena anketa na

. Nadam se da će Srbija sa mnogo više pažnje i ozbiljnosti gledati na naš opstanak u Albaniji. Organizujemo Dane srpske kulture, promocije knjiga, Izložber, akademije, proslave - sve to od svog skromnog novac, ali dokle? Treba kupiti đacima polaznicima kursa srpskog jezika knjige, čitanke, slovarice ćirilične, odakle? A u sve većem broju pristižu nove generacije. Ono što je interesantno jeste čienica da je u Skadru sporevedena anketa na zvaničnom nivou o tome koji bi Skadrani jezik, osim albanskog voleli da znaju. Ogromna većina se odlučila za srpski jezik. To mnogo govori o uspehu misije škole srpskog jezika, ali i o ugledu srpskog naroda u Skadru. Možda će, kada pročitaju ove redove, nadležni u Srbiji, imati sluha za nas .

- "gdje su svi govorili srpski ". Kasnije su slijedila sve rigoroznija potiskivanja, iseljavanja, pretapanja i prelivanja jednih u druge, ponajviše Srba u Arbanase, pravoslavnih u katolike i muhamedance, i" poarbanašili se ". O tome je svojevremeno pisao i poznati etnolog Jovan Cvijić . Skadrani dugo međusobno nazivali "fe i pljak ", što će reći" stara vjera ", na albanskoj teritoriji, kao gospodarujuća .

da jugoslovenske nacionalne manjine su svoj nacionalni identitet sačuvale u sjevernim oblastima Albanije, počev od Skadra . Skadrani , bez obzira na vjeru, kaže ovaj funkcioner, "govore srbijanski ", ali da se tu govore i čuju i drugi jezici. Da pravoslavni imaju svoju školu, crkvu i pravoslavnu župu. Ovaj putopisac je u pomenutoj knjižici naveo, da su ljumljani do XVIII vijeka govorili srpski, danas da su svi muslimani i da govore albanskim jezikom .

pradedovskoj veri. To je za stanovnike ovog grada bila velika šteta jep su za žensku školu imali lepu zgradu i odličnu učiteljicu Anicu Fatić, koja je "punih devet godina vaspitavala skadarsku žensku decu u srpskom duhu i pravoslavnoj veri, pismenosti i krasnom ženskom ručnom radu ". Ova škola je prestala da radi zato što su prosvetne vlasti zabranile rad učiteljici na gornjem spratu, gdje je inače radila. Tutori su se branili da su to učinili po naredbi sa" višeg mesta ". Skadrani nisu verovali da takva naredba može postojati jep su neumorni Radivoje Berović i braća sagradili zgradu za školu, a ne za učiteljske i svešteničke stanove. [ 30 ] Prateći šta je u srpskom licu Carigradski glasnik pisao i šta se predlagalo o osnivanju nedeljnih škola, na koji bi se način najbolje mogao obrazovati neuki narod i upoznati sa najpotrebnijim istinama, poukama i verskim i narodnim svetinjama, učitelj Filip Protić se zalagao da se u tom radu ostave učiteljima

i okolini, te da u njima ne žive za stalno porodice grčke narodnosti, u šta se uverio u vreme svoje kanonske vizitacije, kad je trebalo da se obavesti o stanju u vezi sa gradnjom grčke crkve na zahtev nekoliko falsifikovanih potpisa. Međutim, napomenuo je da nema ništa protiv osnivanja grčke škole u Skadru, ali smatra da bi to izazvalo zaplete koji bi zadali brigu i glavobolju i Velikoj crkvi i njenim prijateljima. [ 41 ] On se prvenstveno oslanjao na sadržaj depeše koju su Skadrani poslali Patrijaršiji, a kojom su negodovali što se samo za šest grčkih porodica zahteva otvaranje škole. Depešu su u ime opštine potpisali Mihailović, Milenković, Berović, Vučković ( Vučinić ) i Zagović. [ 42 ] I pored malobrojnosti skadarskih Grka, koji su u stvari bili Vlasi ( Cincari ) njihov zahtev da otvore grčku školu u Skadru naišao je na podršku Patrijaršije. Jedan član Sv. sinoda je izjavio da će mitropolit Nićifor biti kažnjen zato što nije odgovorio patrijarhu u

] Tripa i Pavla Radovani "Albance" je 1771. godine liječio ljekar iz Kotora Marko Koradin, što navodi da su privremeno ili stalno živjeli u Kotoru. [ 18 ] U spisima novskog providura nalazi se dokumenat u kome se vidi da su Neso, Matija i Stefan Berović iz Skadra bili optuženi za načinjeni dug od 10 cekina majstoru Gogi Posta Resto iz Makedonije koji je zbog ovoga tražio saslušanje svjedoka 1768. godine. [ 19 ] S obzirom da je ova parnica vođena u Herceg-Novom znači da su navedeni Skadrani bili stanovnici Herceg-Novog .

233 muslimanska domaćinstva u vremenu od 1884 - 1893. godine koji nisu izvršili svoje obaveze prema državnoj blagajni. [ 14 ] Skadrani , pa su i oni, u svom - albanskom jeziku za srpski govorili "naški ". Taj" naški "jezik bio je toliko prisutan u Skadru da su se sa njime sporazumijevali veliki broj građana Skadra. On je naročito bio prihvaćen od trgovačkog i zanatlijskog staleža. Sve muslimanske porodice koje su se iz Podgorice i njene okoline iselile u Skadar u svojim kućama upotrebljavale su taj svoj" naški "jezik, sačuvali su svoje običaje i način ponašanja, i neizmjernu ljubav prema svom zavičaju .

Sanyaka i spajanja sa crnogorskom vojskom . Skadrani " i, kako među njima ima rimokatolika, oni se ne mogu ujediniti sa Kneževinom Srbijom. Iako Vasojević nije knez tih plemena, pričali su Radišić i Andrejević, on je ipak branio hrišćane od Turaka, kao engleski vicekonzul ostavio je "dobro ime ", ali je održavao veze sa Rusima, Turcima, Englezima i na kraju sa Francuzima. Zbog svega toga, pisao je Čajkovski Čartoriskom, Vasojevića bi trebalo upotrebiti u političkom radu u Albaniji i" u svemu ga iskoristiti ", jer je "varao

skadarskim bedemima, da bi ga, najzad, uz bratsku pomoć artiljerijske baterije iz Srbije, oslobodili 1913. godine . Skadrani , dolazili da "uče knjigu ". I manastir Dobrilovina, između ostalih, bio je jedan od takvih kulturnih centara. [ 24 ]

. Prosvjetna djelatnost na području Skadra datira još od 1828. godine, [ 9 ] dok se prema istraživanjima učitelja B. Markovića, [ 10 ] prosvjetna djelatnost na području Vrake začinje sredinom prošloga vijeka, mada je rad ovoj školi službeno odobren 1909. godine. [ 11 ] Ove škole začete kao parohijalne uz crkvu pomagali su mještani, kasnije Rusija i Crna Gora, dok je krajem XIX vijeka za njihov rad znatan interes ispoljavala i Srbija. [ 12 ] Pri tome je uočljivo da su se Vračani i Skadrani , zainteresovani za rad ovih škola, obraćali krajem XIX vijeka crnogorskoj vladi za popunjavanje prosvjetnog kadra i pomoć, što je i logično s obzirom da je ovo stanovništvo mahom bilo doseljeno iz Crne Gore. [ 13 ] Od osnivanja K SHS brigu o školama u Skadru i Vraki ( tačnije od 1922 ) preuzela je jugoslovenska država posredstvom svog konzulata u Skadru, s time što je dio tadašnjeg prosvjetnog kadra imao status albanskih državnih podanika. Popunjavanje prosvjetnog kadra u

pomenuti da ima jedna crnogorska narodna pjesma koja ovo priča sličnije gore pomenutoj pjesmi. Po toj pjesmi Staniša je, pošto se sa svojom pratnjom poturčio i sedam godina ( vele protiv Bagdada ) služio cara, dobio od njega pašaluk od Skadra do mora, i osim svojijeh pratilaca još i jednu tursku vojsku, da zavojšti na Crnu Goru. Njegov brat sretne ga kod Lješkopolja, potuče mu do noge vojsku i zarobi mnogo poturčenijeh Crnogoraca, Staniša pobjegne ka Skadru, ali kako ga Skadrani ne pustiše unutra, ode u selo Bušate, i po tome je, vele, njegova porodica dobila poznato prezime Bušatlije. Ele bilo ovako ili onako, tek ostaje kao pouzdano da se jedan sin Ivanov poturčio, i da se neki broj s njim poturčenijeh Crnogoraca vratio u domovinu, a nastanio se među svoje na starijem sjedištima i vremenom se namnožio .

volji - ni intimno, a kamoli zvanično . Skadrani . Kao čovjek koji je završio bogosloviju u Austrougarskoj gdje su Srbi, iako brojni i sa svojim institucijama, ipak u tuđoj državi - Musulin je dobro znao šta znači jedna škola te vrste - bogoslovska. Zato se mnogo zalagao za otvaranje bogoslovske škole u Skadru. U tome nije uspio, ali neće biti da je to njegovo zalaganje ostalo bez ikakva rezultata: nema sumnje, njegov odjek je osnivanje bogoslovsko-učiteljske škole u Prizrenu ( 1871 ) .

mnogi to nisu uradili. Srbi su se vratili svojim korenima, trude se da očuvaju svoj nacionalni, verski i kulturni identitet i posebnost . Skadrani , kazuje Pavlo Jakoja Brajović. Osim toga, u selu Vraka u kome žive i Srbi, uz pomoć Mitropolije crnogorsko-primorske sagrađena je pravoslavna crkva Svete trojice, gde se vrši služba na srpskom jeziku .

skadrani

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov