ovog knjigohranilišta i Žarko Vojnović, autor knjige Rađanje slovesnog grada i dobar poznavalac fonda ove biblioteke.
na Tolstojevo "Obraćanje sveštenstvu ", sveti Pastir ruskog slovesnog stada ističe da se sumanuti grof izruguje svima onima koji se drže
koju pokazivaše držanjem svih zapovesti, Gospod učini pastirem Svoga slovesnog stada, podigavši ga na episkopski presto Novgorodski, 1096 godine.
će primiti pravdu u dan u koji. bude hteo Gospod, ovaj nezlobivi pastir slovesnog stada stiže u Atinu. Namera mu je bila da produži za Svetu Goru i da u njoj
dela. Bibliotekar Žarko Vojnović promovisao je svoju knjigu Rađanje slovesnog grada koja predstavlja katalog starih knjiga koje se nalaze u fondu
starih knjiga koje se nalaze u fondu Gradske biblioteke. slovesnog grada je katalog priređen kao reprezentativna monografija, u koju je
knjige, gde su one bile pozicionirane i ko ih je pisao. slovesnog grada nije ništa drugo nego katalog starih knjiga koje ova biblioteka
što bi zapenušeno htela. slovesnog pisca dnevnika i za njegove ranjenike, pa i za sve, tadašnje, srpske
Srba osnovana je marta 1845. Srpska čitaonica, te se "Somborci iz slovesnog svog dremeža bude... "javljao je mladi somborski dopisnik" Serbskih
život u carstvu nebeskom. I biše svi posečeni; naposletku i pastir slovesnog stada, sveti Simeon, pošto posla ispred sebe svoje stado ka
otkup greha, zarad spasenja njegovog. slovesnog da traži, nađe i prepozna Tvorca, Izvor Tvorevni svog postanka, jer
Božijeg. To dejstvo i prisustvo još je izraženije u nastanku čoveka kao slovesnog (smisaonog) bića, silom Duha Božijeg; takođe u stalnom Božanskom
za ključeve, sa motivima labudica prepunih cirkona. Na neogodovanje slovesnog broja skupine, svi uglas, koji pomno prate uputstva šta sve mora imati
Knjiga i biblioteke kod Srba u srednjem veku i knjige Rađanje slovesnog grada Žarka Vojnovića.
značenju, što odgovara srbskoj reči RazGovor), nema umnog, suvislog, slovesnog razgovora; kada dve ličnosti sučele svoje mišljenje, pa se iz tog