povezana sa tradicijom prelaznih obreda. Njime se htelo pokazati da pre stvaranja novih političkih, ekonomskih i sociokulturnih struktura, stvari treba pobrkati do kraja, vrednostima zameniti mesta, i tek posle toga krenuti na put stvaranja
identitet Balkana u Evropi i svetu. Razvoj građanskog identiteta na Balkanu zavisi, pre svega, od unutrašnjih ( sociokulturnih ) modernizacijskih procesa u okviru pojedinih društava, a, potom, i od spoljnih, međunarodnih procesa
unificirani kao jedinstveno društvo funkcionišu zajednički. Ovaj proces je kombinacija ekonomskih, tehnoloških, sociokulturnih i političkih sila.
od date reference, najčešće. Kulturne metafore koje su prisutne u takvoj upotrebi posledica su kombinacije nekoliko sociokulturnih činilaca iz naše bliže povesti, od kojih su najbitniji: tip privređivanja i njegov ekonomski i ideološki značaj za
istina je, uprkos cinjenici da je proslo vise od pola veka otkako je nestalo jedno od najvecih... Opširnije... sociokulturnih eseja koje je autor poslednjih petnaestak godina objavljivao u štampi i časopisima, štampanim i elektronskim, širom
aktuelnih trendova srpskog društva i umetničkih kretanja, ova studija je i solidna naučna osnova budućih estetskih i sociokulturnih istraživanja, sa ciljem definisanja uzročno-posledičnih veza na relaciji tranziciono društvo - obrazovanje /
relacije od značaja za budući razvoj društva, a ponekad i snažno potpomažu uspon nevrednosti. sociokulturnih funkcija nacionalnih nagrada, ako već nije dopušteni vid korupcije, svakako ometa kulturu u naporu da bude aktivna i
niti bi se mogao dovesti u vezu sa crtom hipotetičkog nacionalnog karaktera, već on prvenstveno zavisi od određenih sociokulturnih uslova u kojima se formira stanje svesti, izvesnih predstava i moralnih shvatanja. Bojan Jovanović smatra da se o
u kontekstu mentaliteta jednog kolektiva, a uslovljen je i modelovan zavisno od postojećih prirodnih, istorijskih i sociokulturnih faktora. Zato se i mora naglasiti razlika između karaktera i mentaliteta, jer karakter je mnogo dublje i razgranatije
se turizam počinje razvijati izvana, tj. ulaganjima stranog kapitala i znanja. Pritom se vrši usporedba ekonomskih i sociokulturnih troškova te ekonomskih i sociokulturnih koristi koje nastaju u destinacijama gde su kulturne norme i stupanj
ulaganjima stranog kapitala i znanja. Pritom se vrši usporedba ekonomskih i sociokulturnih troškova te ekonomskih i sociokulturnih koristi koje nastaju u destinacijama gde su kulturne norme i stupanj ekonomskog razvoja različiti od modela turizma
određenog tipa masovnog turizma iniciranog izvana preko stranih turoperatora i agencija polučio izuzetno puno sociokulturnih a i ekonomskih šteta za lokalnu zajednicu, te je bilans troškova i koristi bio negativan.
i čitav sistem ulazi u novo, željeno, stabilno stanje koje traje do narednih ozbiljnih, sistemskih i strukturalnih sociokulturnih i ekonomskih promena, napominje Vesna Đukić Dojčinović, pišući o tranzicionim problemima današnjih institucija
kao što su sociokulturne vrednosti. U tom smislu se teorijski preispituju globalizacijski učinci na transformaciju sociokulturnih vrednosti u tzv. postsocijalističkim društvima. Tako Bogdana Georgijeva propituje uticaj globalizacije (i
bogatstva Istarske županije. Fotografije Branka Kukurina, koje predstavljaju čuvare tradicije i promotere sociokulturnih karakteristika svog zavičaja, obuhvataju puste i mesopuste, odnosno pokladne običaje i obrede kod Krabunosa iz