s dodatkom o osvrtu na najnovije poglede o doseljavanju Slovena u Prevalis povodom novih nalaza materijalne kulture u Svaču .
. Svaču Đ. Jankovića. Komentarišući taj izvještaj (Đ. Janković, "Osvrt na jednu knjižicu, ne tako uzgrednu posljedicu
, pa zaključuje da su nosioci slovenske kulture iz nekropole Mijele nestali, a ostali Sloveni, pomiješani s Romanima i Svaču i primorju, već od VI vijeka tu doseljeni. Napomenuo bih samo da je sam prof. Kovačević odustao od svoje teze o
došle sa sjevera od Dunava posredno s nalazima kod Negotina i Pljevalja, a zatim iz Mijela nestale, dok ih nalazi u Svaču , stotinama kilometara udaljenom od dunavskih obala. Ja sam u ulcinjskom Starom gradu otkopao dva slovenska suda,
i hronološka determinanta dolaska Slovena na Balkan u VI-VII vijeku. Istraživanja materijalnih nalaza u Mijelama, Svaču i Ulcinju, a po nekim nedovoljno dokumentovanim fragmentima keramike i kod Herceg-Novog, zatim zalaženje mojih
. Kad to kažem, mislim na najnoviji pokušaj Đ. Jankovića da u arheološkim nalazima iz justinijanskog doba (eto, i u Svaču ) nađe potvrdu o pojavi Srba na istorijsku pozornicu (O. Peročević i ja smo našli vilu rustiku s mozaikom i novcem iz VI v.
(ako je kost cela). Takvi nalazi su poznati iz gromila, 19 ali je naročito dragoceno neobjavljeno otkriće trizništa u Svaču , gradu smeštenom između Skadra i Ulcinja. Tu sam pored zgrade sa dve ranovizantijske grobnice, sa južne strane,
su i dalje u Prečistoj Krajinskoj. Od 1454. na toj stolici bio je Arbanas Pavle Dušman, raniji paroh u Trevizu i episkop u Svaču i Drivastu. Bio je ne samo krajinski nadbiskup već i papski nuncije u Srbiji i Albaniji, s pravom propovedanja
osobe. I u sam grob takođe su polagani ostaci trizne polomljene grnčarije i otpaci od hrane (životinjske kosti). U Svaču kod Ulcinja, uz grobnicu korišćenu tokom VI-XI stoleća, nađeno je triznište sa granice VI i VII stoleća kamenom
svoj prilici, u doba Justinijanovo, uglavnom u jadranskom primorju - manastir Sv. Jovana u okolini Skadra, vasilika u Svaču , vasilika Sv. Jovana u Povlji i, možda, prvobitna crkva u Sutivanu na Braču, i u jadranskom zaleđu - nedavno otkrivena
zetskim, u 10. i 11. v. Sv. Jovan Vladimir (ili njegova supruga Kosara, kćer cara Samuila Ohridskog), obnavlja u Svaču justinijanovsku crkvu Sv. Jovana, a u planinama kod Debra zida čuveni Svetojovanjski Bigorski manastir, dok,
prema Sv. Jovanu posvjedočuje i Sv. Kralj Milutin, koji zida ili obnavlja nekoliko svetojovanjskih crkava, od one u Svaču , potpuno razorenom u mongolskoj najezdi u na samom izmaku 13. v., koji obnavlja iz temelja sa svojom kraljicom majkom,
odnositi i na Hrvate, jer su oni doseljeni tek u IDž veku. Arheološku sliku crkve od III do VII, VIII veka čine grobnice u Svaču , groblje u Kamenom, pojedine crkve (Šuranj, Rose, Muo, Peć), a pre svega manastiri Ilovica i Tvrdoš.